Spasilačke službe nastavljaju pretraživati urušene kuće i zgrade jer i dalje je ogroman broj nestalih. Sinoć se tragalo za više od 1300 ljudi, no taj broj opada kako se određena sela spajaju na mrežu i spasilačke službe uspijevaju doći u kontakt s onima za koje se nije znalo kako su, prenose 24sata.hr.
Potragu otežavaju i iznimno teški uvjeti u pogođenim područjima.
Broj mrtvih u katastrofalnim poplavama u Njemačkoj popeo se jutros na 133, a u ostalim zemljama zapadne Europe koje je pogodilo nevrijeme još je 20 mrtvih.
Katastrofalne poplave koje su ovoga tjedna pogodile velike dijelove zapadne Njemačke pogurnule su klimatske promjene u fokus kampanje za izbore koji će se u toj zemlji održati u rujnu.
Čelnici njemačkih stranaka cijelog političkog spektra iskoristili su poplave, dane snažnih kiša i nedavni nalet visokih temperatura da pozovu naciju na suočavanje s izazovima globalnog zagrijavanja.
Armin Laschet, premijer savezne pokrajine Sjeverne Rajne-Vestfalije i novi predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU), koji želi naslijediti kancelarku Angelu Merkel nakon izbora 26. rujna, okrivio je globalno zagrijavanje za velike kiše i dosad nezabilježene poplave, koje su pogodile dijelove zapadne Europe, a u kojima je život izgubilo više do 130 ljudi.
Do prije nekoliko godina umanjivao je posljedice klimatskih promjena. No, u četvrtak, tijekom obilaska poplavom uništene regije, upozorio je da će biti sve više takvih događaja. "A to znači da moramo ubrzati s mjerama zaštite od klimatskih promejna, jer one nisu ograničene samo na jednu državu", poručio je.
Merkel, već 16 godina njemačka kancelarka, planira odstupiti nakon rujanskih izbora, prenosi Hina.
U međuvremenu, kandidat za kancelara iz redova Socijaldemokrata (SPD) Olaf Scholz prekinuo je svoj godišnji odmor i također otputovao u poplavljena područja, te izjavio da je šokiran "strašnim razaranjem koje je uzrokovala priroda". Izjavio je i da prirodna katastrofa u zapadnoj Njemačkoj "zasigurno ima nešto" sa činjenicom da se ubrzava promjena klime.
Annalena Baerbock, na čelu stranke Zelenih također je prekinula godišnji odmor i vratila se u izbornu kampanju. Njezina stranka tradicionalno dobiva kad je veća pozornost glasača usmjerena na okoliš nakon prirodnih katastrofa.
Tako je podrška Zelenima u Njemačkoj porasla 2011. nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi. Ta katastrofa tada je nagnala i Merkel da odustane od snažne podrške nuklearnoj energiji i od napada na stajališta Zelenih protiv atomske energije, a najveće europsko gospodarstvo okrenulo se više alternativnim izvorima energije.
Winfried Kretschmann tada je postao prvi premijer jedne njemačke savezne pokrajine iz redova Zelenih, porazivši Merkeličin CDU u Baden-Wuerttembergu, koji se smatra tradicionalnim uporištem CDU-a.
Ovoga puta, Baerbock i Zeleni mogli bi bi profitirati ako ovotjedne poplave i rastući broj poginulih usmjere izbornu kampanju na klimatske promjene, izjavio je za Dpa izborni analitičar Frank Brettschneider.
Konkretno, veća svijest o globalnom zagrijavanju mogla bi pomoći Baerbocku i Zelenima da obnove svoje izborne nade nakon što su im ankete pokazale pad podrške.
No, kataklizmičke slike iz saveznih pokrajina Sjeverne Rajne Vestfalije i Rajne-Falačke i susjednih zemalja također su podsjetnik na ključnu ulogu koju su poplave 2002. godine odigrale na njemačkim izborima te godine.
U to je vrijeme osobno intervenirao bivši kancelar Gerhard Schroeder, nakon što su razorne poplave pustošile istočnu Njemačku u kolovozu. To je pomoglo Schroederu da mjesec dana kasnije tijesnu izbornu utrku pretvori u tijesnu pobjedu.
Od tada je globalno zagrijavanje postalo šire političko pitanje u Njemačkoj, posebno nakon niza nacionalnih katastrofa poput razornih grmljavinskih požara u Australiji i SAD-u, kao i niza snažnih oluja.
To pitanje već oblikuje i njemačke globalne saveze. Ovaj tjedan, za vrijeme boravka Merkel u Washingtonu, Njemačka i SAD dogovorili su se o proširenju energetskog i klimatskog partnerstva na tehnologije budućnosti poput vodika ili obnovljivih izvora energije, piše Dpa.
Dnevnik.ba