U Imotskom se 18. rujna 1930. rodio književnik i političar Vlado Gotovac, jedan od najsjajnijih hrvatskih govornika i veliki borac za samostalnu Hrvatsku.
Vlado Gotovac je završio studij filozofije u Zagrebu. Objavljivao je pjesme i druge radove, te uređivao različite novine i časopise. Među njima bili su najpoznatiji Razlog i Hrvatski tjednik, koji uređuje od 13. do 33. broja, odnosno do zabrane izlaženja. Taj je tjednik bio javna tribina nacionalno-demokratskog Hrvatskog proljeća. Gotovo dva desetljeća zbog napisane riječi ili javnog protivljenja komunističkom totalitarnom sustavu proveo je u izolaciji, u odricanju i žrtvovanju.
Godine 1972. osuđen je na četverogodišnju kaznu strogog zatvora u Staroj Gradiški jer je, kako navodi presuda komunističkog suda, „vršio sistematsku i svestranu neprijateljsku propagandu“ sa svrhom "da se u Hrvatskoj izvrši nasilna protuustavna promjena samoupravnog socijalizma i da se Hrvatska nasilnim putem izdvoji iz Jugoslavije." Ponuđenu molbu za pomilovanje Gotovac nije želio potpisati. Godine 1981. ponovno je osuđen zbog zagovaranja nacionalnih prava hrvatskog naroda. U presudnom trenutku za sudbinu Hrvatske, kada je tisućljetni san o državnosti zamijenjen zbiljom, Vlado Gotovac je na veličanstvenom skupu majki ispred nekadašnjeg Doma JNA na Trgu kralja Krešimira u Zagrebu održao govor koji je uzbudio hrvatsku i međunarodnu javnost i ušao u antologije govorništva, naveo je HRT.
Vlado Gotovac je bio utemeljitelj Hrvatske socijalno-liberalne stranke i jedno vrijeme njezin predsjednik, a zatim je vodio od nje odcijepljenu Liberalnu stranku. Predsjedao je i Maticom hrvatskom od 1990. do 1996. godine.
Dnevnik.ba