“Danas ponavljamo informatiku. Dijete rođeno 2012. godine, po svim definicijama “digital native”, plus godinu i pol online nastave i online života, znači kada meni nešto “zašteka” na laptopu, on je osoba koju zovem upomoć. Ali ne lezi vraže. Danas trebamo savladati RAM i ROM, i shvatiti da “Interna memorija služi za prihvat ulaznih podataka, smještanje rezultata obrade, smještanje korisnikovih programa i dijela programa operativnog sustava”. Naravno, nakon interne, prelazimo na eksternu memoriju, gdje je par slajdova u jednako nejasnom tekstu posvećeno floppy disku! Ne šalim se. Ja ga nisam vidjela sigurno 20-ak godina. Naravno, oplače dijete, oplačem ja, onda zatvorimo prezentaciju i on nastavi programirati novu Roblox igricu, a ja opet zaključim da nema nade za naš obrazovni sustav. I znam što govorim kada kažem – zaista nema nade!”, stoji u prvom dijelu njenog statusa.
Nakon ove konstatacije, Mehmedović – Husić se osvrće na iskustva u odgoju i obrazovanju koja imaju njeni prijatelji čija djeca pohađaju škole u drugim zemljama. Tako, primjerice, prisjeća se razgovora s prijateljicom koja joj je ispričala kako se u osnovnoj školi u Turskoj više ne uče pisana slova, a isto joj je, kaže, rekao i prijatelj iz Kopenhagena.
“Kaže mi da danska djeca u školu nikako ne nose bilježnice, što će im bilježnice, sve rade na tabletu ili laptopu. Pa dobro kažem, kako vježbaju matematiku, npr. kako dijele šesteroznamenkaste brojeve s troznamenkastim ručno (jer to je gradivo kod nas u petom razredu), a on vjerojatno misli da sam potpuno prolupala, jer pobogu zašto bi to itko normalan radio ručno? No, ne brigajte brigu, kada dođe PISA istraživanje, danska djeca su funkcionalno pismena (bez pisanih slova) i znaju riješiti problem, a naša ne samo da su loša u tome, nego su još ubijena u pojam i mrze školu. Mi definitivno radimo stvari pogrešno, i da ponovim – nema nade da će biti bolje. I s tim ću završiti ovaj svakako predugi post. Moram se psihički pripremiti da idućeg tjedna savladamo razliku između vakuole, citoplazme i mitohondrija, a pri tome ne znamo razliku između bukve i jele”, zaključila je nekadašnja ministrica visokog obrazovanja u Županiji Sarajevo.
Podsjetimo, prema rezultatima PISA istraživanja koji su objavljeni 2019. godine, u BiH su zabilježeni poražavajući podaci: Svaki drugi učenik je funkcionalno nepismen.
Dnevnik.ba