Prednosti mehanizma
Navedeno stanje jedan je od pokazatelja koliko je važno imati na raspolaganju jasne financijske mehanizme kroz koje će se bosanskohercegovačko selo osposobiti za učinkovitiju i jeftiniju provedbu poljoprivredne proizvodnje, a istodobno posredstvom sustavnih mjera ojačati sve kapacitete, od strojeva do objekata za skladištenje.
Velika prilika za BiH mogla bi se otvoriti uz malo političke spremnosti, a koja bi u konačnici donijela mnogo više dobrobiti za cjelokupnu agrarnu proizvodnju u zemlji, neovisno o tome o kojem je entitetu riječ. Riječ je o Instrumentu pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) koji realizira Europska unija, a temeljem kojega su sve države u okružju, osim BiH, dobivale desetke milijuna eura. Za razdoblje od 2014. do 2020. IPARD je imao okvirni proračun od 946 milijuna eura iz proračuna EU-a, a program su koristile Albanija, Crna Gora, S. Makedonija, Srbija i Turska.
Proračunu je svakako doprinosila i svaka od tih zemalja putem nacionalnog javnog financiranja, a korisnici katkad moraju financirati i dio projekta. Sada se otvara novo programsko razdoblje IPARD-a, a u kojemu ovaj put želi sudjelovati i BiH kako bi značajno unaprijedila kapacitete vlastite poljoprivredne proizvodnje. Naime, u programu rada Vijeća ministara BiH kao jedan od strateških ciljeva definira se stvaranje preduvjeta za korištenje IPARD-a. Vijeće ministara tako je najavilo kako će se ubrzati aktivnosti na pripremi i usvajanju cjelodržavne strategije za ruralni razvoj za razdoblje od 2022. do 2027., što predstavlja i glavni uvjet za korištenje pomoći EU-a iz IPA-e III, te intenzivirati napori na postizanju političkog dogovora u vezi s uspostavljanjem institucionalnih struktura nužnih za učinkovito korištenje pretpristupne pomoći za ruralni razvoj iz programa IPARD.
U strateškom cilju nazvanom "Brži i učinkovitiji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj" precizira se kako će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH raditi na izradi prijedloga modela IPARD operativne strukture u BiH, a cilj je imati usuglašen nacrt modela koji bi u konačnici otvorio brojne, do sada neviđene mogućnosti za razvoj bh. sela.
Inače, Instrument pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) usmjeren je na ruralna područja i poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja u procesu pridruživanja EU. Tim instrumentom EU korisnicima pruža financijsku i tehničku pomoć kako bi njihov poljoprivredni sektor i ruralna područja bili održiviji te usklađeniji sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a.
Standardi
Programi IPARD-a temelje se na mjerama utvrđenima na europskoj razini, a među ostalim, uključuju mjere koje se odnose na ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gospodarstava, kao i u fizičku imovinu koja se odnosi na preradu i stavljanje na tržište poljoprivrednih i ribarskih proizvoda. U potonjem slučaju riječ je o pomoći da se projekti poduzeća za preradu hrane usklade sa standardima sigurnosti i zaštite okoliša EU-a. Kroz IPARD se financiraju i mjere koje se odnose na okoliš, ekološki uzgoj i klimatske promjene, ali i strategije lokalnog razvoja, odnosno financiraju se lokalne akcijske skupine koje provode svoje strategije lokalnog razvoja odozdo prema gore.
Segment podrške uključuje i pomoć ruralnim poduzećima i obiteljima koje se bave poljoprivredom, a žele razvijati nepoljoprivredne djelatnosti, kao i podupiranje, osposobljavanje, analize, praćenje programa, jačanje kapaciteta i pripremu lokalnih akcijskih skupina. S ovim sredstvima na raspolaganju poljoprivredni proizvođači u BiH dobili bi nove prilike za razvoj djelatnosti, ali i za nužne procese modernizacije koji su pretpostavka jačanja konkurentnosti, odnosno podizanja letvice kvalitete.
Dnevnik.ba