Strategije u regiji različito pristupaju sprečavanju i borbi protiv terorizma, a samo neke od njih prilagođene su izazovima povratka bivših pripadnika tzv. ISIL-a, pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN).
BiH još uvijek nije sastavila izvješće koliko je uspješno provela petogodišnju strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma, koja je službeno istekla krajem 2020., niti je započela izradu nove strategije. Ministarstvo sigurnosti tek je Vijeću ministara poslalo na usvajanje odluku o formiranju radne skupine za izradu dokumenta nove strategije.
Time je nastavljen trend kašnjenja, kakav se dogodio i prilikom početka primjene prethodne strategije, piše Večernji list BiH.
Od šest zemalja zapadnog Balkana, tri su u svoju strategiju do sada uključile odnos prema povratnicima iz Sirije i Iraka nakon pada ISIL-a. Kako je kazao Adrian Shtuni, stručnjak za sigurnost s adresom u Washingtonu, zemlje Balkana preuzele su vodeću ulogu u repatrijaciji svojih građana iz Sirije i, prema njegovim podacima, do sada ih je vraćeno oko 500.
Rad s povratnicima
Unatoč ranijim najavama kako će se problem rehabilitacije povratnika sa stranih ratišta naći i u strategiji BiH i izazovima rada sa skupinom povratnika iz prosinca 2019. te najavama novih organiziranih povrataka, ranija državna strategija, u kojoj taj problem nije spominjan, istekla je a da vlasti nisu pripremile novu strategiju.
Za državnu strategiju za prevenciju i borbu protiv terorizma nije sastavljeno ni cjelokupno izvješće, niti je usvojena procjena njezine provedbe. Jedino izvješće o provedbi strategije, odnosno akcijskoga plana, dostavljeno je prošle godine za 2019., a za ostale godine izvješća nisu urađena.
Shtuni kaže kako su strategije dobre onoliko koliko i njihova provedba, naglašavajući kako je za provedbu potrebno kreirati odgovarajući akcijski plan i financiranje. Iz Izaslanstva Europske unije u BiH navode kako će za provedbu nove strategije biti potrebno osigurati proračunska sredstva na državnoj i entitetskoj razini te posvetiti pozornost koordinaciji i zaštiti kritične infrastrukture, uključujući i zaštitu od cyber-terorizma.
Borba protiv cyber-terorizma bila je predviđena i državnim akcijskim planom. U izvješću o provedbi strategije ne navode se točne aktivnosti koje su provedene u borbi protiv cyber-terorizma, nego se navode edukacije i razmjene iskustava.
Već je pisano kako u prethodnom razdoblju nije nađen način za suzbijanje mržnje na internetu i pozivanja na nasilje. Bilo je predviđeno da su to aktivnosti Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), iz koje su kazali kako nisu nadležni za provedbu strategije niti mogu uklanjati sadržaj s interneta. Strategijom je bilo predviđeno i da RAK kreira “crnu listu” internetskih stranica.
U izvješću o provedbi strategije za 2019. navodi se kako je RAK prije usvajanja strategije iznio rezerve na prijedlog uspostave “crne liste” internetskih stranica jer Zakon o vezama ne predviđa takve nadležnosti Agencije. Dobri rezultati u provedbi strategije postignuti su na području istrage i kaznenog progona, a povratnici sa stranih ratišta imali su brzo i pravično suđenje, navode iz Izaslanstva EU-a.
Prema Misiji OESS-a u BiH, potrebno je kreirati kvalitetnu strategiju kako bi se osigurala njezina provedba na lokalnoj razini. Akcijski plan za prevenciju i borbu protiv terorizma FBiH usvojen je posljednje godine provedbe strategije, sa zakašnjenjem od gotovo pet godina, dok su ranije akcijske planove usvojile Vlada Distrikta Brčko i Vlada RS-a.
Odluka o formiranju radne skupine za izradu nove strategije za razdoblje od 2021. do 2026. već je donesena, a kako iz Ministarstva sigurnosti navode, njezinu formiranju “prethodila je izrada procjene provedbe prethodne petogodišnje strategije”.
Iz Misije OESS-a u BiH, koja prati provođenje strategije, kažu kako su procjene radili oni i Izaslanstvo EU-a u BiH te da je proces u tijeku, zbog čega još nemaju konkretne preporuke. Kako su potvrdili iz Ministarstva sigurnosti BiH, u Siriji se “još uvijek nalazi 29 žena i oko 70 djece bh. državljana”.
Strategije u regiji
Osim BiH, jedino Kosovo već ima iskustvo rada s povratnicima iz organiziranih skupina. Uz Sjevernu Makedoniju, Kosovo je među rijetkim zemljama regije koje u svojoj strategiji spominju rad s obiteljima povratnika, pokazuje analiza BIRN-a.
Crna Gora je u izvješću Europske komisije opisana kao marginalno pogođena fenomenom radikalizacije i stranih boraca te je u novoj strategiji navedeno kako će se posebna pozornost posvetiti povratnicima i obiteljima.
Strategija susjedne Srbije, koja traje do kraja ove godine, prepoznaje etnički motivirani ekstremizam i separatističke tendencije, s mogućnošću prerastanja u terorizam, djelovanje pripadnika radikalnih islamističkih pokreta, povratak terorističkih boraca iz konfliktnih područja te infiltraciju terorista u uvjetima priljeva migranata i izbjeglica.
Etnički motiviran ekstremizam navodi se kao zajednički za BiH i Srbiju i kao jedna od glavnih briga u vezi s terorizmom jer u “objema zemljama postoje ekstremističke ideologije i regionalne nacionalističke skupine koje su potencijalni izvori terorizma”.
U ovim dvjema zemljama jednim od temeljnih uzroka nasilnog ekstremizma smatra se “recipročna radikalizacija” kojom se pravi veza između desničarskog etnonacionalističkog ekstremizma i islamskog radikalizma.
Strategija Albanije ne prepoznaje posebne oblike nasilnog ekstremizma. Državne strategije zemalja zapadnog Balkana osvrću se na uzroke ekstremizma, poput siromaštva, korupcije, kriminala, govora mržnje, ali i želje za avanturom i vodstvom.
U Albaniji, BiH, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji najvažniji čimbenik koji utječe na radikalizaciju identificiran na razini zajednice je duboka društvena polarizacija na vjerskoj, etnopolitičkoj i socijalnoj osnovi, na koju se dodaje visok stupanj nepovjerenja u političke i vjerske institucije.
Dnevnik.ba