BiH je u 2025. zadržala smjer sporog, ali stabilnog gospodarskog rasta

Bosna i Hercegovina je u 2025. zadržala smjer sporog, ali stabilnog gospodarskog rasta, suočavajući se s izazovima recesije kod svojih glavnih vanjskotrgovinskih partnera, ponajprije Njemačke i Italije.

Početne optimistične projekcije rasta BDP-a od oko tri posto revidirane su naniže zbog pogoršanja vanjskog okruženja. Stvarni rast BDP-a kretao se između 2,4 i 2,8 posto (prema procjenama MMF-a i Središnje banke BiH).

Iako je izvoz usporio, glavni pokretači rasta bili su domaća potražnja, potaknuta povećanjem plaća i potrošnje, te nastavak građevinskih radova, posebno na infrastrukturnim projektima poput Koridora Vc.

Jedan od najvažnijih socioekonomskih događaja bilo je značajno povećanje minimalne plaće u oba entiteta, što je izravno povećalo kupovnu moć najsiromašnijih i postalo glavni pokretač domaće potražnje.

Povećanje je izazvalo rasprave u poslovnoj zajednici zbog straha od smanjenja konkurentnosti. Ipak, mnoge su tvrtke morale povećati i prosječne plaće kako bi zadržale kvalificiranu radnu snagu.

Nakon blagog usporavanja u 2024., inflatorni pritisci ponovno su se pojačali, dosegnuvši prosječnu stopu od oko 3,6 do 4,3 posto na godišnjoj razini.

Kao uzroci se navode rast cijena hrane i energenata, ali i snažan utjecaj domaće potražnje generirane povećanjem plaća i mirovina. Valuta vezana uz euro osigurava monetarnu stabilnost, ali ograničava Središnju banku u samostalnoj borbi protiv inflacije.

Gospodarsku agendu 2025. snažno je obilježio odnos s Europskom unijom, osobito nakon otvaranja pregovora o pristupanju.

BiH je imala obvezu do svibnja 2025. usvojiti i dostaviti detaljan plan reformi za korištenje sredstava iz Plana rasta EU-a. Politički zastoj i kašnjenja u usvajanju tog dokumenta doveli su do privremenog gubitka pristupa dijelu predviđenih sredstava, što je predstavljalo ključnu gospodarsku prepreku.

Usvojen je Program ekonomskih reformi 2025.–2027., s naglaskom na povećanje konkurentnosti, poboljšanje poslovnog okruženja i digitalizaciju.

Zbog gospodarske stagnacije i recesijskih tendencija u europodručju, BiH je zabilježila usporavanje rasta robnog izvoza. Izvoz je rastao sporije (početkom godine oko 5,7 posto) u odnosu na uvoz, što je dovelo do daljnjeg povećanja vanjskotrgovinskog deficita.

Izravna strana ulaganja ostala su na skromnoj razini, ne dosegnuvši iznose potrebne za značajniji tehnološki iskorak. Ulagači su i dalje oprezni zbog političke neizvjesnosti i složenog administrativnog okruženja.

Proračuni na svim razinama vlasti povećani su (npr. proračun FBiH iznosio je više od 8,2 milijarde KM), ponajprije zbog rasta prihoda od neizravnih poreza uslijed inflacije i potrošnje.

Ukupni javni dug ostao je na umjerenoj razini (oko 35–40 posto BDP-a), što je i dalje relativno nisko u usporedbi sa zemljama regije. Ipak, naglasak je bio na učinkovitijem korištenju zaduživanja za financiranje kapitalnih infrastrukturnih projekata.

Za Bosnu i Hercegovinu 2025. bila je godina kontradikcija – ostvaren je umjeren rast BDP-a i monetarna stabilnost, ali su inflatorni pritisci i strukturni problemi zadržali gospodarski potencijal ispod optimalne razine.

Dnevnik.ba