Naime, od studenog do kraja ožujka ove godine izvoz je iznosio skromnih 7,35 milijuna KM, dok je samo u istom periodu godinu dana ranije on bio 47,57 milijuna maraka, pišu Nezavisne.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od željeza i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta te mlijeko i mliječni proizvodi.
Kosovska strana je ipak uspjela zadržati razinu izvoza u BiH i on iznosi 4,5 milijuna KM za period od studenog do ožujka, a što je na gotovo istoj razini kao i godinu dana ranije.
I pored skromnih brojki, Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, smatra kako je BiH trebala posegnuti za kontramjerama jer je, kako je kazao, reciprocitet u ovakvim slučajevima vrlo bitan.
"U pitanju je značajna svota novca. Četrdeset milijuna maraka je novac koji bi došao u BiH i direktnu korist bi imali izvoznici. Oni su ovako ostali bez tog tržišta i moraju se snaći na neki drugi način, a sumnjam da će to moći u kratkom vremenu. Došlo je i do pada poslovne aktivnosti, a to se automatski odražava na plaće i poslovanje poduzeća", ocjenjuje Hadžić.
Prema njegovim riječima, država je morala nekako zaštiti svoje firme, ali je podrška izostala.
"Ovo je i dokaz da se zona slobodne trgovine može prekršiti na jednostran način. BiH nije htjela kršiti sporazum, ali je ostala bez značajnih sredstava. Ovo više nije u domenu ekonomije, već politike", zaključio je Hadžić.
S obzirom na to da su pristojbe pored BiH obuhvatile i Srbiju, i oni redovito ažuriraju svoje podatke o štetama koje imaju zbog ovog nameta.
Marko Čadež, predsjednik Gospodarske komore Srbije, kaže kako je odluka Prištine da uvede stopostotne pristojbe za robu iz središnje Srbije zaključno s veljačom nanijela direktnu štetu gospodarstvu Srbije od skoro 100 milijuna eura i to samo na osnovi nerealiziranih isporuka.
"Šteta samo stranih kompanija, s kapitalom iz zemalja EU, koje posluju u Srbiji, procijenjena je u jednom trenutku na oko 200 milijuna eura na godišnjoj razini", precizirao je Čadež.
On je naveo da je uvođenje pristojbe nanijelo veliku štetu i gospodarstvenicima u BiH, ali i kosovskom gospodarstvu i cijeloj regiji, ugrožavajući ekonomske integracije i utječući na političku stabilnost.
"Ta odluka je ne samo kršenje CEFTA sporazuma i drugih međunarodno preuzetih obveza, već je nerazumna, iracionalna, isključivo politički motivirana i suprotna svakoj ekonomskoj logici", ocijenio je Čadež.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je jučer u razgovoru s veleposlanikom SAD Kyleom Scottom da nije optimist, ali da je Srbija spremna nastaviti dijalog ako Priština povuče odluku o sto posto uvećanim pristojbama na robu iz Srbije.
Izvoz na Kosovo
PERIOD KOLIČINA (kg) VRIJEDNOST (KM)
21.11.2017-31.03.2018. 2.614.504,87 5.436.707,47 KM
21.11.2018-31.03.2019. 2.027.280,22 4.486.865,73 KM
Uvoz iz Kosova
PERIOD KOLIČINA (kg) VRIJEDNOST (KM)
21.11.2017-31.03.2018. 2.614.504,87 5.436.707,47 KM
21.11.2018-31.03.2019. 2.027.280,22 4.486.865,73 KM
Dnevnik.ba