Bećirović poziva visokog predstavnika u BiH da konačno sankcionira Milorada Dodika zbog njegovog, kako je naveo, kontinuiranog antidaytonskog i antiustavnog djelovanja koje može imati, kako navodi, dalekosežne i veoma teške posljedice ne samo po demokratski razvoj Bosne i Hercegovine, nego i po mirovni proces u Bosni i Hercegovini ali i šire.
Poziva visokog predstavnika u BiH i da javno odgovori da li djeluje na teritoriji države Bosne i Hercegovine ili je visoki predstavnik za bh. entitet Federacija BiH.
Bećirović poziva i Tužiteljstvo BiH da u okviru svoje nadležnosti, pokrene pitanje krivične odgovornosti Milorada Dodika zbog počinjenja krivičnog djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine, odnosno napada na ustavni poredak iz člana 156. Krivičnog zakona BiH, kao i počinjenja krivičnog djela protiv pravosuđa iz člana 239. istog Zakona
- Pozivam Europsku uniju da hitno uvede sankcije Miloradu Dodiku i njegovoj organiziranoj grupi zbog rušenja Daytonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH. Krajnje je vrijeme da se EU priključi sankcijama koje su opravdano uvele Sjedinjene Američke Države i Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. EU treba konkretno pokazati da li je svjedok Daytonskog mirovnog sporazuma ili su pojedine države u EU postale tihi suučesnici u antidaytonskom projektu razbijanja međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine - smatra Bećirović.
Smatra da i "nezabilježeni pritisci koje inicira, osmišljava i predvodi predsjednik RS Milorad Dodik i njegovi sljedbenici u RS, i iznuđivanje povlačenja suca Zlatka Kneževića iz Ustavnog suda BiH prije isteka njegovog mandata u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i neimenovanje nedostajućih sudaca Ustavnog suda iz bh. entiteta RS, predstavlja opasan antidaytonski, antiustavan i nezakoniti plan blokade Ustavnog suda BiH kao čuvara Ustava i udar na demokratski razvoj i vladavinu prava u Bosni i Hercegovini".
Bećirović podsjeća da je Ustavni sud BiH državna institucija utemeljena članom VI. Ustava BiH kao nezavisni čuvar Ustava i kao institucionalni jamac za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom BiH i instrumentima Aneksa I. Ustava BiH.
Ustavni sud BiH je, dalje podsjeća Bećirović, po ovlaštenju koje proizilazi iz samog Ustava BiH, na osnovu člana VI/2.b) Ustava BiH, donio Pravila Ustavnog suda BiH objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj: 94/14, kojim se uređuju postupak pred sudom, njegova organizacija, sjednice Ustavnog suda, odluke i drugi akti i donošenje odluka, prava i dužnosti Ustavnog suda i sva druga pitanja u vezi sa radom Ustavnog suda.
- Izmjene člana 42. Pravila Ustavnog suda BiH koje je donio ovaj sud, kojima se sprječavaju blokade i omogućuje rad samog Suda, u nadležnosti su Ustavnog suda BiH koji nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i nezavisna vlast, koja na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti, te takve odluke Ustavnog suda BiH ne podliježu korekcijama niti preispitivanju bilo koje druge vlasti u Bosni i Hercegovini - navodi danas Bećirović u priopćenju za javnost.
Dnevnik.ba