Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova, u emisiji Otvoreno rekao je da je Daytonsko-pariški mirovni sporazum najveće mirovno postignuće u onom trenutku i velika zasluga međunarodnih kreatora i onih koji su osigurali da se on dogodi.
- Hrvatska je jedina zemlja Europske unije koja s BiH dijeli najdužu granicu, a i zbog položaja hrvatskog naroda osjećali smo se obvezni organizirati današnju konferenciju kako bi vidjeli kakva je sada situacija.
Istaknuo je da je u interesu Hrvatske stabilna funkcionalna i prosperitetna BiH.
- Hrvatska, koja je u ustavnoj obvezi da brine za Hrvate, neće ostati ravnodušna ukoliko oni ne budu ostvarili ono što im pripada temeljem Daytonskog sporazuma.
Arsen Bauk iz SDP-a rekao je kako je svaka obljetnica prilika da se rekapitulira ono što se dogodilo, te da je veći problem što svi na drugačije načine gledaju ono što se dogodilo i ono što je sada.
- Iako se svi načelno zalažu i podržavaju Dayton, ne podržava ga nitko. Srpska strana ne podržava ga u dijelu visokog predstavnika međunarodne zajednice, sudaca ustavnog suda, tri suca od ukupno devet, bošnjačka ne podržava generalno uređenje s entitetima, domovima naroda, kantonima, a hrvatska ne podržava dio koji se tiče izbora predstavnika. To je i razlog što se dugo nije mijenjao, a bez intervencije međunarodne zajednice neće se ni mijenjati.
Bauk je istaknuo kako je priča o tri konstitutivna naroda djelomično točna. Imamo četiri konstitutivna naroda, a to su: Bošnjaci, Hrvati, Srbi i međunarodna zajednica, rekao je.
Dražen Barbarić s Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) u Mostaru, složio se s Baukovom analizom.
- Imamo Daytonski mirovni ugovor s aneksom 4 koji se nikada nije mijenjao, ali u potpunosti imamo modificirano ovo što nazivamo Dayton. Imamo nasilne izmjene čitavog ustavno pravnog okvira koji je u potpunosti promijenio što je duh izvornog aneksa 4. Radi se da je Dayton funkcionirao kao privremeno rješenje i svi akteri su ga tako i doživljavali, ali problem je što su svi, uključujući i međunarodnu komponentu, imali svoju viziju nadogradnje, rekao je dodavši da jedino Hrvati žele izvorni Dayton.
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ), rekla je da je konferencija pokušala dati odgovor što je BiH 25 godine poslije i što to znači za Hrvatsku. Ključno je da je Hrvatska kao članica EU-a i članica NATO-a odgovorna za sigurnost EU-a, njenih građana i hrvatskih građana.
- EU je odgovorna za svoju stratešku autonomiju u pogledu sigurnosti i traži nalaženje rješenja za nestabilnu državu koja je otvorena prema Rusiji i Turskoj koji imaju asertivnu politiku prema zapadnom Balkanu jer EU nema tu odgovora, rekla je i pozdravila rečeno i ponuđeno na konferenciji.
Istaknula je i da su oni iz europskog parlamenta kroz četiri rezolucije ponudili europska rješenja i na tragu smo europskih federalnih rješenja koja su srednji put između dva ekstrema.
Damir Arnaut, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (Naša stranka), rekao je kako je potrebno otići dalje u prošlost i podsjetio je na ulogu Bogića Bogićevića koji je, kako je rekao, svojim glasom – rezolutnim ne zaustavio plan Slobodana Miloševića da Jugoslavenska narodna armija okupira Hrvatsku. Istaknuo je i da je ponosan što će Bogićević, nakon pobjede lijevih opcija na lokalnim izborima, uskoro biti gradonačelnik Sarajeva.
- Lijeve opcije su građanima ponudile potpuno drugačiju viziju BiH od onoga što je narativ nacionalističkih stranaka već 25 godina. Dodao je i da je problem okretanje Čovića i Dodika prema Rusiji i Izetbegovića prema Turskoj. To je pokušaj nacionalnih lidera da ne uđu u EU jer kad se BiH počne približavati EU-u dosta takvih ljudi će ići u zatvor, rekao je Arnaut.
Na to je reagirao ministar Grlić Radman. Rekao je da je puno toga Arnaut izrekao kao član stranke i sa stajališta stranke, ali da treba objektivizirati.
- Čović je predstavnik hrvatskog naroda i govoriti na tako nacionalistički način je izlika za neposjedovanje dovoljno kvalitetnih argumenata, rekao je ministar Grlić Radman.
Barbarić se osvrnuo i na današnji skandal vezan uz posjet Lavrova.
- Mislim da BiH nema vanjsku politiku koja je autohtona. Radi se u pukoj improvizaciji od posjeta do posjeta, zbog sustava koji funkcionira po principu gdje imate članove predsjedništva koji sipaju žuč i imaju međusobne barijere i svaki put se vrši preglasavanje zbog dvojice bošnjačkih članova, rekao je i naglasio da će se to događati svaki put kad dođe neki uzvanik koji ne odgovara nekoj strani.
- Daytonski sporazum ugovorio je mir, ustroj BiH – država tri entiteta, tri konstitutivna naroda, jednakopravnost. Imamo situaciju da je hrvatski narod nezadovoljan, da nije doživio aktivnu političku participaciju i traži promjenu izbornog zakona. Tu je čarobna formula. Ako se govori o tri člana, u Europskoj uniji ima puno primjera (Švicarska, Belgija…) multietničke minijature. Bitno je da je Hrvatska prepoznala i da želi imati aktivnu ulogu. Želimo predvoditi neke aktivnost jer znamo što se događa u BiH, rekao je Grlić Radman.
Emisiju možete pogledati na LINKU.
Dnevnik.ba