Komarica za Fenu ističe da je tadašnji poglavar Katoličke crkve želio potaknuti ovu zemlju, njezine odgovorne ljude, političare i sve druge da zajedničkim snagama krenu u efikasno "liječenje rana nesretnog rata".
- Papa je znao da je to bio, nažalost, rat tijekom kojeg su se i drugi međusobno tukli preko naših leđa. Zato je, također, pozivao predstavnike međunarodne zajednice, koja je dotad već dosta učinila, da krene u obnovu - rekao je Komarica.
Stranci su, kaže, dali dosta pomoći za BiH, ali je izostao zajednički rad u političkom smislu. - Nije bilo obnove po pitanju međusobnog približavanja službenih predstavnika naroda u BiH, intelektualaca, koji kao da su međusobno nastavili rat na drugi način, hraneći se optužbama - rekao je biskup banjolučki, navodeći kako se od njih očekivalo da pozivaju na istinu i pravdu te potrebu da se radi na praštanju i pomirenju.
Na to je, kazao je, papa Ivan Pavao II pozivao i iz najvećeg grada bh. entiteta RS. Katolička crkva se, navodi, trudila da radi na papinim porukama, koliko su oni to mogli, izjavama, apelima, poticajima, pojedinačnim i zajedničkim.
- Poticali smo naše vjernike na praštanje, pomirenje, zajednički život sa svojim susjedima, ali općenito gledano, nažalost, ni iz daleka nema onih plodova koji su bili za očekivati i koje je očekivao i tadašnji poglavar i predstavnici Katoličke crkve te međunarodne zajednice - dodao je biskup Komarica.
Ističe da su se stranci čudili zašto se, navodi, toliko godina nakon rata u BiH, traži pomoć za tu zemlju koja više nije ni bila u fokusu njihovog zanimanja. - Napretka nema jer nema uređene pravne države, a to je temelj.
Nije papa uređivao pravnu državu niti je naredio da se BiH ovako nenormalno raspolovi, nego su to ipak uredili akteri svjetske politike i nažalost drže takav status quo, radi svojih interesa – smatra Komarica.
Naglašava da je stoga neophodno da se uvijek iznova potiču svi oni koji su odgovorni za BiH, i domaći i međunarodni, da budu vjerodostojni u nastojanju da BiH napreduje, s njenim građanima koji imaju svoje dostojanstvo i temeljna ljudska prava.
Komarica u izjavi Feni je podsjetio da je Sveti otac Ivan Pavao II 2003. godine odlučio doći u Banju Luku, iako teško bolestan. Osim što je proglasio blaženim Ivana Merza, pozvao je sve ljude u BiH, posebno kršćane - katolike na mir, opraštanje, zajedništvo, solidarnost, navodeći da je BiH na tim načelima moguća kao mjesto suživota svih u njihovim posebnostima i različitostima.
Posebno je u svojim porukama Ivan Pavao II naglasio ulogu politike i političara u stvaranju takvog okruženja u BiH. Misno slavlje i susret sa sv. Ocem tada su upriličeni na temeljima srušene crkve sv. Ante Padovanskog na banjolučkom Petrićevcu, koja je, nakon toga, obnovljena. Župa Petrićevac jedinstvena je u Banjolučkoj biskupiji, jer je, kako je navedeno, crkvi dala čak dva kardinala i jednoga biskupa.
Tu su se rodili pokojni papinski diplomat i kardinal Guido Del Mestri (1911. – 1993.) vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. U povodu 16. godišnjice posjete sv. pape Ivana Pavla II. u Banjoj Luci je danas održano svečano koncelebrirano misno slavlje, koje je predvodio biskup banjolučki, prenosi FENA.
Dnevnik.ba