Badnjak – dan iščekivanja Božića i bogate kršćanske tradicije

Badnjak je vrijeme bdjenja, iščekivanja i duhovne priprave za proslavu Isusova rođenja. Dan je to bogat običajima i simbolikom, koji i ove godine u vjernicima budi osjećaje nade, mira i zajedništva. U tijeku su posljednje pripreme uoči sutrašnjega blagdana Božića.

Na Badnjak se tradicionalno uređuju domovi, kiti božićno drvce te pripremaju kolači i posna jela. Iako Katolička crkva post ne smatra obveznim, običaj je da se na ovaj dan ne jede meso. Naziv Badnjak odnosi se i na drvo ili panj koji se, prema staroj tradiciji, palio na ognjištu uoči Božića.

Vrhunac priprave za Božić predstavljaju mise polnoćke koje se služe u svim crkvama, najčešće u ponoć, a sve češće i u ranijim večernjim satima kroz tzv. dječje polnoćke, kako bi i najmlađi vjernici zajedno s roditeljima mogli sudjelovati u euharistijskom slavlju.

Badnji dan, a osobito badnja večer, obiluje običajima i folklornim sadržajima. Sam naziv dana najvjerojatnije potječe od riječi „bdjeti“, što označava noć provedenu u budnosti i iščekivanju. Uz bdjenje se veže niz tradicijskih običaja, poput unošenja badnjaka i slame u kuću, paljenja božićnih svijeća te obiteljskog okupljanja oko stola uz posnu večeru. U nekim krajevima Bosne i Hercegovine domaćin tom prilikom pozdravlja ukućane riječima: „Faljen Isus! Dobro vam došla badnja večer!“, na što se odgovara: „I s tobom zajedno!“.

Iako su se u gradskim sredinama sačuvali tek dijelovi nekadašnjih seoskih običaja, Badnjak se i danas obilježava uz božićno drvce, kućne jaslice, božićne pjesme i svečanu večeru. Sudjelovanje na polnoćki ostaje jedan od najsnažnijih izraza vjere katolika u Bosni i Hercegovini te potvrda duboko ukorijenjene svijesti o značenju i otajstvu Božića.

Dnevnik.ba