Dvojezična spomen-ploča postavljena je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva iz Zagreba i hrvatskoga Veleposlanstva u Češkoj, a nalazi se na Karlovom trgu (Karlovo námĕstí) gdje je Šenoa neko vrijeme stanovao tijekom studija na Pravnom fakultetu Karlovog sveučilišta od 1859. do 1865.
Na prigodnoj svečanosti spomen-ploču će otkriti hrvatska veleposlanica u Češkoj Ines Troha, saborski zastupnik i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Vladimir Bilek, predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac i nasljednica obitelji Šenoa Jasmina Reis.
Idejni nacrt ploče izradio je arhitekt Vlado Milunić, Hrvat koji od 1956. živi u Pragu, a suautor je svjetski poznate praške zgrade "Kuća koja pleše", prenosi Hina.
Šenoa je po ocu imao davno češko porijeklo, navodi se i dodaje kako je izvorno prezime njegove obitelji glasilo Šejnoha, što je germanizirano u Schönoa, kako se izvorno prezivao sve dok 1860. tijekom studija u Pragu nije prvi put službeno naveden s pohrvaćenim prezimenom Šenoa.
Studij prava u Pragu nije nikad završio jer se uglavnom bavio novinarstvom, pišući za hrvatske i češke listove i prevodeći.
Hrvatsko-češko društvo podsjeća kako je u Pragu Šenoa započeo i svoju književnu karijeru, a u češkim je novinama pisao i o zbivanjima u Hrvatskoj, objavljivao tekstove o Dubrovniku i hrvatskoj obali te tako Česima otkrivao ljepote hrvatskog Jadrana.
Nakon povratka u Zagreb Šenoa je zadržao veze s češkom kulturom pa je kao urednik "Vienca" objavljivao tekstove o češkoj kulturi i znanosti te prijevode čeških pjesnika.
Šenoa je 1873. na hrvatski preveo i operu Bedřicha Smetane "Prodana nevjesta" koja je tada izvedena u Zagrebu, a 1874. održao je pozdravni govor na češkom jeziku na osnivačkoj skupštini Češke besede Zagreb, najstarije manjinske udruge u Hrvatskoj.
Neka Šenoina djela, poput "Zlatareva zlata", "Prosjaka Lovre" i "Diogenesa" izlazila su u češkim prijevodima još za njegova života.
Spomen-ploča Augusta Šenoe osmo je spomen-obilježje postavljeno u Češkoj u proteklih deset godina na inicijativu Hrvatsko-češkog društva u čast nekog hrvatskog velikana i šesto u Pragu.
Dosad su u glavnom gradu Češke postavljeni spomenik Nikoli Tesli, poprsje Vladimira Preloga te spomen-ploče Stjepanu Radiću, Andriji Mohorovičiću i Josipu Jurja Strossmayeru.
Spomen-ploče su postavljene i u Napajedli u čast bana Josipa Jelačića i u Jindřichovu Hradecu u čast bana Nikole Šubića Zrinskog.
Od ranije u Pragu postoje spomen-ploče u čast osnutka Nogometnog kluba Hajduk i u čast Vlahe Bukovca.
U svibnju ove godine u Pragu je na inicijativu Hrvatsko-češkog društva imenovana i Ulica Stjepana Radića, u povodu 90. godišnjice smrti tog političara i velikog promicatelja hrvatsko-čeških veza.
Izradbu i postavljanje spomen-ploče Augustu Šenoi u Pragu financirao je Grad Zagreb.
Dnevnik.ba