Vojni zahtjev, naveden u priopćenju za javnost, uveo je siromašnu bivšu sovjetsku republiku od više od tri milijuna ljudi u novu političku krizu, mjesecima nakon što su etničke armenske snage izgubile rat i teritorij od Azerbajdžana.
Rusija, tradicionalno bliska saveznica Armenije koja ima vojnu bazu u toj zemlji, priopćila je da je uznemirena tim događajima. Moskva je to nazvala unutarnjim pitanjem koje treba razriješiti na miroljubiv način i u skladu s ustavom.
Pashinyan (45) se od studenog suočava s pozivima da podnese ostavku zbog svog bavljenja šestotjednom sukobom između azerbajdžanskih i armenskih snaga oko enklave Nagorno Karabah i okolnih regija u kojima su azerbajdžanske snage ostvarile teritorijalne pomake.
Jučer je, međutim, prvi put da je vojska javno pozvala na njegovu ostavku.
- Neefikasno upravljanje aktualnih vlasti i ozbiljne greške u vanjskoj politici dovele su zemlju na rub kolapsa - navode u priopćenju generalni stožer i ostali visoki vojni dužnosnici.
Dvojica bivših predsjednika, Robert Kocharyan i Serzh Sarksyan, objavili su priopćenja u kojima pozivaju Armence da izraze podršku vojsci.
Nejasno je je li vojska spremna koristiti silu kako bi realizirala zahtjeve iz priopćenja.
Pashinyan je poručio pristašama na mitingu podrške njemu u prijestolnici Yerevanu, na kojem se okupilo nekoliko tisuća ljudi, da osuđuje zahtjeve generala, prenosi Reuters.
- Vojska ne može biti umiješana u političke procese, vojska bi trebala slušati narod i političku silu koju je izabrao narod - kazao je.
Pashinyan je izjavio da je smijenio načelnika generalnog stožera oružanih snaga, ali tu uredbu još nije potpisao predsjednik države.
Gubitak teritorija u i oko Nagorno Katrabaha težak je udarac za Armence koji su vodili rat s Azerbajdžanom oko te enklave u 1990-im godinama u kojem je poginulo najmanje 30.000 ljudi.
Planinska regija međunarodno je priznata kao dio Azerbajdžana, ali je nastanjena etničkim Armencima. Ruski mirovnjaci razmješteni su u regiju.
Dnevnik.ba