"Republika Armenija i Republika Azerbajdžan dogovorile su se o humanitarnom primirju od 18. listopada u 00:00 po mjesnom vremenu", priopćilo je u subotu navečer armensko ministarstvo vanjskih poslova. Azerbajdžansko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je slično priopćenje.
No samo nekoliko sati poslije glasnogovornica armenskog ministarstva obrane Šušan Stepanjan potvrdila je na Twitteru: "Neprijatelj je granatirao sjever između 00:04 i 2:45 i raketirao jug između 2.:20 i 2:45." Azerbajdžan zasad nije reagirao.
U obnovi sukoba prije tri tjedna poginule su stotine ljudi. Nakon prvog, neuspjelog pokušaja uspostave primirja pod pokroviteljstvom Moskve, u subotu je sukob ponovo eskalirao.
Azerbajdžan je najavio "osvetu" za smrt trinaestero civila, među kojima i djece, koji su prethodne noći poginuli u bombardiranju Gandže, drugog po veličini grada u zemlji. Mnoge kuće su srušene i ranjeno je više od 45 ljudi u bombardiranju oko 3 sata po mjesnom vremenu, rekao je glavni državni odvjetnik.
Vijest o primirju dolazi u trenutku kada je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tijekom večeri telefonom razgovarao s armenskim i s azerbajdžanskim kolegom te inzistirao na "potrebi strogog poštovanja" primirja potpisanog u prošlu subotu u Moskvi, navodi rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron "pozdravio" je u subotu navečer humanitarno primirje dodajući da je ono rezultat "francuskog posredovanja proteklih dana i sati u koordinaciji s ostalim predsjedateljima skupne iz Minska (Sjedinjene Države i Rusija).
Gandža, grad s oko 300.000 stanovnika, više je puta bila granatirana od početka sukoba.
Armenski separatisti su pak rekli u subotu da u Gandži postoje "legitimni ciljevi": zračna baza, glavni stožer motorizirane brigade, specijalne snage, operativno središte azerbajdžanske obrane, skladišta goriva i tvornice streljiva.
Usto su optužili Azerbajdžan da je tijekom noći napao civilnu infrastrukturu u Nagorno-Karabahu, što zahtijeva odgovor.
Nekoliko sati prije napada na Gandžu granatirani su separatističko središte Stepanakert i grad Šuša, čija je polovina stanovništva izbjegla od izbijanja sukoba 27. rujna.
Međunarodna zajednica strahuje zbog moguće humanitarne krize i internacionalizacije sukoba jer Turska podupire Azerbajdžan. Armenija, koja financijski i vojno pomaže separatiste, u vojnom je savezu s Rusijom.
Nagorno-Karabah, gdje su Armenci, kršćani, u većini, odcijepio se od Azerbajdžana, šijitskih muslimana koji govore turski, nedugo prije raspada SSSR-a 1991., zbog čega je izbio rat u kojemu je izginulo 30.000 ljudi. Primirje obilježeno prekidima bilo je na snazi od 1994, prenosi Hina.
Dnevnik.ba