Dvije bivše sovjetske republike sukobljavaju se oko Nagorno-Karabaha, sporne regije na južnom Kavkazu koju desetljećima kontroliraju vojnici kršćanske Armenije.
Azerbajdžansko ministarstvo obrane u Bakuu priopćilo je u ponedjeljak da je otvorena vatra na njegove vojnike u selu Safiyan.
Vlasti u Nagorno Karabahu odbacile su te optužbe, a armensko ministarstvo obrane u Erevanu optužilo je Baku za ciljane dezinformacije.
Azerbajdžanske oružane snage nastavile su topničku vatru 45 minuta nakon stupanja primirja na snagu, rekla je glasnogovornica ministarstva u Erevanu.
Najnoviji pokušaj primirja dogovoren je uz pomoć Sjedinjenih Država. Stupio je na snagu u ponedjeljak u 8 sati po lokalnom vremenu (5 sati po srednjoeuropskom).
Azerbajdžan je izgubio kontrolu nad tim planinskim područjem s oko 145.000 stanovnika u ratu nakon raspada Sovjetskog Saveza prije tridesetak godina. Krhko primirje trajalo je od 1994.
Kulturne, vjerske i povijesne veze Azerbajdžan ima s Turskom, a Armenija s Rusijom.
Dva prekida vatre dogovorena uz posredovanje Rusije već su propala, umanjivši izglede za prekid sukoba koji su izbili 27. rujna.
Svjetske sile žele spriječiti rat većih razmjera koji bi uvukao Tursku i Rusiju.
Najmanje 30.000 ljudi poginulo je u ratu za Nagorno Karabah od 1991. do 1994.
Dnevnik.ba