Analitičar: Mediji stvaraju sliku da Ukrajina stoji puno bolje nego što je stvarnost

Vojni analitičar Pero Kovačević istaknuo je na HRT-u da posljednji masovni napadi na Kijev i druge dijelove Ukrajine imaju više ciljeva. "Ti napadi nose dvije ključne poruke. Jedna je odgovor na nedavne ukrajinske akcije u Rusiji, uključujući ubojstvo ruskog generala, a druga je poruka predsjedniku Zelenskom da on nije taj koji može diktirati uvjete novog mirovnog sporazuma", rekao je Kovačević.

Unatoč eskalaciji, Kovačević smatra da treba podržati napore Donalda Trumpa da se rat zaustavi. "Cilj je zaustaviti krvoproliće, spriječiti daljnju eskalaciju i izbjeći potpuni kolaps Ukrajine. Ako se rat nastavi ovim intenzitetom, takav scenarij postaje vrlo izgledan", izjavio je.

Letica: Napadi na civilnu infrastrukturu su ratni zločin

Analitičar Ante Letica naglasio je da ruski napadi na civilne ciljeve, osobito tijekom zime, imaju za cilj slomiti ukrajinsko stanovništvo jer "Ukrajina ostaje bez struje, energije i grijanja što je napad na civilna kućanstva i po svemu ratni zločin".

Dodao je da Putin otvoreno poručuje kako ne vjeruje u ozbiljne pregovore. "Rusija želi ostvariti svoje ciljeve silom. Ukrajinsku obranu melju polako, uz velike gubitke, ali to za Moskvu trenutačno nije prepreka", rekao je. Komentirajući ruske tvrdnje o osvajanju novih gradova, analitičari upozoravaju na snažnu propagandnu dimenziju takvih izvješća.

Moguće je da su pojedini gradovi zauzeti, ali cijena koju Rusija plaća za svaki kilometar ukrajinskog teritorija iznimno je visoka, rekao je Kovačević, dodavši da trenutačno Moskva ne pokazuje zabrinutost zbog velikih ljudskih gubitaka.

"Primirje i mir trenutačno su vrlo upitni"

Rusija je okupirala najmanje 20 posto teritorija Ukrajine, oko 120 tisuća četvornih kilometara, što je površina usporediva s Hrvatskom, Slovenijom i BiH zajedno, dodao je. Prema njegovim riječima, Rusija više ne provodi brze frontalne napade, nego sustavno iscrpljuje ukrajinske snage stalnim pritiskom artiljerije, dronova i navođenih bombi, uz istodobno presijecanje opskrbnih pravaca.

Ukrajini nedostaje oko 300 tisuća vojnika na prvoj crti. Fortifikacije ne donose željene rezultate, a ruske snage potom postupno ulaze i osvajaju teren, upozorio je. "Stajališta su potpuno suprotna. Ukrajina s pravom traži povratak na granice prije 1991. i naknadu ratne štete, dok Rusija ne želi vratiti ni milimetar teritorija koji je osvojila i anektirala", rekao je Ante Letica.

Zaključio je da su i primirje i mir trenutačno vrlo upitni. "O tzv. pravednom miru možemo govoriti tek kao o dalekoj, dalekoj budućnosti. U ovom trenutku ovdje nema mira", potvrdio je. Ante Letica upozorio je da nije postignut čak ni minimalan dogovor o prekidu vatre tijekom blagdana, nego je došlo do dodatne eskalacije sukoba.

"Ovaj rat eskalira ne samo na bojišnici, nego i izvan nje"

"Nije se postigao sporazum ni za blagdane da dođe do prekida borbi, nego imamo još žešće zagađivanje, još žešću eskalaciju. Ovaj rat eskalira ne samo na bojišnici, nego i izvan nje", rekao je Letica, istaknuvši da se napetosti šire i na dublje područje Crnog mora, ali i na Sredozemlje.

Upozorio je da takav razvoj događaja predstavlja ozbiljnu prijetnju ne samo Europi, nego i globalnoj sigurnosti, zbog čega pozdravlja inicijativu američkog predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, izrazio je snažnu skepsu prema održivosti mogućeg primirja.

Zamrznuti sukob znači da se obje strane rekuperiraju, jačaju i pripremaju za novi, još brutalniji obračun. Bez rukavica. I to je onda stvarno veliki problem, poručio je Letica. Analitičari upozoravaju da se, unatoč stalnim najavama novih pregovora, suštinski pomaci ne događaju.

"Sankcije nisu slomile Rusiju onako kako se očekivalo"

Rusija ne odustaje ni od jednog ključnog zahtjeva, zadržavanja okupiranih teritorija, kontrole Donbasa i ograničavanja ukrajinske vojske. Istodobno, Ukrajina je financijski iscrpljena i uvelike ovisi o zapadnoj pomoći, što dodatno slabi njezinu pregovaračku poziciju.

U javnosti se često stvara privid napretka, iako Europska unija nije stvarna pregovaračka strana, a ključne odluke donose se u odnosu Washingtona i Moskve. Analitičari upozoravaju da će Kijev vjerojatno biti prisiljen na bolne kompromise, dok Europa gubi politički utjecaj i uglavnom snosi financijski teret sukoba.

Vojni analitičar Pero Kovačević upozorio je da, unatoč golemim problemima s kojima se Rusija suočava, zapadne sankcije nisu dale očekivani učinak. Rusija ove godine ima proračunski deficit od 2,1 posto. Hrvatska ima 2,6 posto, Francuska više od tri posto. To pokazuje da sankcije nisu slomile Rusiju onako kako se očekivalo, rekao je Kovačević.

Letica: U ovom ratu svi smo poraženi

Podsjetio je da je Rusiji uvedeno više od 31 tisuće sankcija, no politički cilj predsjednika Vladimir Putin ostaje jasan: želi osigurati Donbas i prikazati se kao pobjednik. On to objektivno nije, ali još manje su pobjednici Europa i Ukrajina.

Analitičar Ante Letica istaknuo je da rat u Ukrajini nema pobjednika te da posljedice snose svi, osobito Europa. "Svi smo poraženi u ovom ratu. Troše se ogromni novci, pritisak na stanovništvo je golem, prijeti se ratom i nuklearnim oružjem, a gospodarske posljedice su teške", rekao je Letica.

Naglasio je da ratove ne dobivaju vojnici, nego gospodarstvo, financije i logistika, dok najveću cijenu plaćaju obični ljudi. "Bogataši daju volove, siromašni sinove. Kad rat završi, bogatima se vrate volovi, a siromašnima grobovi. To je tragedija ovog rata", izjavio je.

"U medijima se često stvara slika da Ukrajina stoji znatno bolje nego što je stvarno stanje"

Zaključio je da je posebno porazna činjenica da se rat vodi u Europi. "Rat u Europi. To je strašno", poručio je. Kovačević je upozorio i na problem vjerodostojnosti informacija o stanju na terenu u Ukrajini. U ukrajinskim, ali i u našim medijima često se stvara slika da Ukrajina stoji znatno bolje nego što je to stvarno stanje, rekao je. Smatra da Hrvatska iz ovog rata mora izvući jasne pouke.

Hrvatska mora voditi svoju politiku, biti svjesna globalnih podjela i ne smije se odmicati od Sjedinjenih Američkih Država. Slijepo praćenje politike Europske unije može biti pogubno, upozorio je. Letica je naglasio da Hrvatska iz rata u Ukrajini mora izvući dugoročne pouke, ne samo sigurnosne nego i društvene. Unatoč tehničkoj i vojnoj pomoći, u središtu svega mora ostati čovjek, rekao je.

Upozorio je da Hrvatska mora biti spremna na nestabilno i nepredvidivo razdoblje. Ne radi se o militarizaciji, nego o sposobnosti države da zaštiti svoje nacionalne interese i građane te preventivno djeluje kako se nikome ne bi ni palo na pamet učiniti Hrvatskoj ono što se dogodilo Ukrajini, rekao je.

Dnevnik.ba