Mirovnu konferenciju o Bosni i Hercegovini, prije točno 25 godina, vodili su Amerikanci Warren Christopher i Richard Holbrooke i ona se završila Dejtonskim mirovnim sporazumom. U razgovoru sa veleposlanikom Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Ericom Nelsonom, Inda Swanke sa Glasa Amerike pitala je da li je Dayton zastario, treba li ga mijenjati i je li Bosna i Hercegovina i dalje američki projekt?
"Dejtonski sporazum je okončao užasni rat devedesetih godina u Bosni i Hercegovini i u smislu okončanja konflikta se pokazao vrlo efikasnim, i kao i u smislu poslijeratne reizgradnje", kaže za Glas Amerike velsposlanik Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson.
"Dayton je Bosni i Hercogovini također donio i Ustav, to se može smatrati jednim početnim ustavom, svaki ustav treba da bude živi dokument koji se dopunjava, i mora definirati proces donošenja amandmana. Tako da prije ili kasnije svaka zemlja shvati da su joj potrebne neke reforme, i očigledno je da su bosanskohercegovačkom ustavu potrebne reforme, i Dayton i bosanskohercegovački ustav trebaju da se reformiraju. Zašto? Zato što bosanskohercegovački građani žele biti dijelom transatlantske zajednice", pojašnjava veleposlanik Nelson.
"Ima jedan cijeli niz ustavnih pitanja kojima se u tom smislu treba pozabaviti da bi zemlja ispunjavala trans-atlantske standarde. Mnoga od tih pitanja je teško riješiti, ali ni jedno nije nemoguće riješiti. Neslaganje oko izbora u Mostaru se vuklo više od desetljeća, i nije bilo nemoguće za riješiti. Naravno trebala je snažna volja i vrijeme da se kaže sada se konačno ide naprijed", kaže u razgovoru veleposlanik Nelson.
I upravo u odgovoru na pandemiju COVID-19 vidjeli smo određeno jedinstvo, ističe američki veleposlanik i nastavlja: "Znamo da je to moguće kada za to postoji osjećaj urgentnosti, i ja se nadam da ce taj osjećaj ostati pogotovu sada kada se zemlja mora oporavljati ekonomski i uspostaviti potrebne reforme da bi ekonomski oporavak uopće bio moguć. Dakle, Bosna i Hercegovina je projekt, ali to je bosanskohercegovački projekt."
Nelson: Kada se osvrnem na značaj ove godišnjice gledam iz perspektive kakav je progres ova zemlja u tom periodu postigla. Većina građana nisu zadovoljni njenim napretkom. Da jesu, ne bi imali toliko ljudi koji i dalje napuštaju zemlju. Međutim značajnih uspjeha je ipak bilo, na primjer kreiranje zajedničkih oružanih snaga, što je bilo ujedinjenje prethodno zaraćenih strana, koje u skladu sa ustavom teže ka svim međunarodnim standardima i koja je postale pouzdane mirovne snage na međunarodnoj pozornici, ravnopravan partner u borbi protiv terorizma, rame uz rame sa američkim snagama u Afganistanu i na drugim mjestima. Ovo je odličan primjer, i treba nam još takvih primjera, jer je očigledno da kada se donese odluka da je stvari moguće primijeniti.
Glas Amerike: Jedan od velikih problema, o kojima ste govorili a koji se ne odnosi samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na njene susjede je odliv mozgova. Da li je bolja regionalna, komunikacija i suradnja, i moguće proširivanje tržišta jedna od karika koja bi mogla pomoći da se pokrenu međunarodne investicije, američke investicije, što bi vodilo novim radnim mjestima i na taj način uklonilo ovaj problem, kako je nedavno zaključilo Atlantsko vijeće? Da li se vi slažete s tim?
Nelson: Iz tog razloga su otvoreni tzv. zeleni koridori kojima se brzo i efikasno odvijao promet i opreme i hrane i drugih roba koje su bile neophodne za borbu protiv virusa. Tu smo vidjeli mogućnost da se standardizira ovaj vid komunikacije i da na taj način pomogne i standardizira i trgovina i sve regulative i procesi u cijelom regiji te se tako poboljšava poslovna sredina. To daje mogućnost svim biznisima u regiji da jednostavno prošire svoje tržište, ali u isto vrijeme kreira mnogo atraktivnije tržište za direktne strane investicije i iz Sjedinjenih država i od drugih kredibilnih investitora koji žele donijeti nova radna mjesta i pozitivne promjene. Ali i oni će, po pravilu, također željeti garancije da će njihove investicije biti u fer procesu i zaštićene, dakle opet se vraćamo na borbu protiv korupcije i za slovo zakona, kao najveći prioritet da bi se poslovalo na pravi način.
Dnevnik.ba