Article_Top_970x250

Američki med još uvijek sadrži radioaktivni otpad iz testiranja prije 60 godina

ostaci hladnog rata

Američki med još uvijek sadrži radioaktivni otpad iz testiranja prije 60 godina

tra 21, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija

Nova istraživanja pokazuju da se u američkom medu još uvijek nalaze tragovi radioaktivnog otpada iz nuklearnih ispitivanja provođenih pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.

Pronađene razine radioaktivnog izotopa, cezija-137, ispod su onih koje se smatraju štetnima za ljude, no njihovo otkriće ipak ukazuje na to koliko su dugotrajne posljedice nuklearnih eksperimenata.

"Bilo je razdoblja tijekom kojih smo u atmosferi testirali stotine nuklearnih oružja", rekao je prošle godine geokemičar Jim Kaste sa sveučilišta William & Mary u Williamsburgu.

Visoka količina cezija-137 u medu

Cezij-137 je nusprodukt nuklearne fisije, koji se često zbog nuklearne kontaminacije okoliša može naći u tragovima u hranidbenim proizvodima, prenosi Index.

Kaste je do otkrića tragova tog izotopa u medu došao sasvim slučajno, nakon što je svojim studentima 2017. godine dao zadatak za proljetne praznike. Kako bi im pokazao kako je radioaktivni otpad iz nuklearnih ispitivanja sredinom 20. stoljeća i dalje prisutan u okolišu, Kaste je zamolio svoje studente da donesu lokalno proizvedenu hranu iz mjesta gdje su proveli praznike.

Kao što je bilo i očekivano, u raznim uzorcima voća, orašida i drugih namirnica otkrivene su vrlo niske razine cezija-137. No, čak je i Kaste bio iznenađen rezultatima testiranja meda koji su studenti kupili od poljoprivrednika iz Sjeverne Karoline.

"Išao sam ponovno mjeriti jer sam pomislio da se nešto dogodilo sa spremnikom ili s mojim detektorom. Nakon što sam ponovio mjerenje, ono je opet pokazivalo sto puta veće razine od bilo koje druge hrane", rekao je Kaste.

Kako bi shvatili zašto se u medu nalaze tako visoke razine cezija-137, Kaste i njegovi kolege krenuli su testirati uzorke lokalno proizvedenog sirovog, čistog i nefiltriranog meda diljem istočnog dijela SAD-a.

Ostaci hladnog rata

Od 122 testirana uzorka meda 68 je sadržavalo uočljive tragove radioaktivnog izotopa, odnosno ostatke atmosferskih nuklearnih testova koje su tijekom hladnog rata provodili SAD, SSSR i druge države.

Većina detonacija zbivala se iznad Maršalovih otoka u Tihom oceanu i Novaje Zemlje, arktičkog arhipelaga na sjeveru Rusije. Neka testiranja provodila su se u Novom Meksiku i Nevadi. Stručnjaci smatraju da je kumulativni učinak preko 500 testnih detonacija oslobodio više ionizirajućeg zračenja u atmosferu nego bilo koji drugi događaj u ljudskoj povijesti.

Iako ne možemo znati koje su od svih tih eksplozija odgovorne za nuklearni otpad koji danas možemo naći u hrani diljem SAD-a, stručnjaci mogu objasniti kako se taj izotop mogao toliko raširiti, piše Science Alert.

Biljke zabunom koriste cezij?

Visoke razine cezija-137 u medu, u usporedbi s drugim prehrambenim proizvodima, pokazuju da se radioaktivni otpad koncentrira na neuobičajen način. Jedan od glavnih načina na koji izotop dolazi do tla su kiše, no uzorci meda s najvećom količinom radioaktivnog izotopa dolaze iz regija SAD-a koje nisu među onima s najviše oborina.

Umjesto toga, pokazalo se da oni uzorci meda s najvišom razinom cezija-137 dolaze iz područja SAD-a s niskom razinom kalija u tlu, koji biljke apsorbiraju kao izvor hranjivih tvari.

Kalij i cezij dijele brojne atomske sličnosti, a kad biljke u tlu siromašnom kalijem ne uspiju dobiti dovoljnu razinu željenog hranjivog sastojka, umjesto toga apsorbirat će cezij, čak i ako je nestabilne, radioaktivne prirode. Na kraju radioaktivni izotop završi u biljnom nektaru, koji zatim ubiru pčele te povećavaju njegovu koncentraciju prilikom izrade meda.  

Pozitivna stvar tog istraživanja jest to da ni jedna danas registrirana razina cezija-137 u hrani nije štetna za ljude. Međutim, prije nekoliko desetljeća taj otrovni otpad bio je svježiji i potencijalno opasniji za ljudsko zdravlje, a i za zdravlje drugih organizama.

"Ono što danas nalazimo je mali dio zračenja koji je bio prisutan tijekom 1960-ih i 1970-ih i ne možemo sa sigurnošću reći ima li cezij-137 ikakve veze s padom broja kolonija pčela", rekao je Kaste.

Dnevnik.ba