Zastupnički dom, u kojemu demokrati imaju većinu, glasao je s 415 glasova za i 11 protiv rezolucije kojom se "komemorira armenski genocid, osmansko ubijanje 1, 5 milijuna Armenaca od 1915. do 1923".
U rezoluciji stoji kako je američka politika "odbaciti sve napore za povezivanjem američke vlade s naporima za negiranje postojanja Armenskog genocida ili genocida uopće" te "ohrabriti obrazovanje i javno razumijevanje armenskog genocida".
Turska odlučno negira da je riječ o genocidu nad Armencima. Tursko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je rezoluciju, kazavši, u priopćenju, da je "očigledno izrađena i objavljena za unutarnju upotrebu te je lišena bilo kakve povijesne ili pravne osnove", objavila je agencija Anadolija.
Također se navodi da je rezolucija "politički korak bez značenja".
Turski ministar vanjskih poslova također tvrdi da je usvajanje rezolucija "osveta" Ankari zbog vojne operacije protiv sirijskih Kurda, započete prije dva tjedna. Prema službenom stajalištu Ankare, između 300 tisuća i 500 tisuća Armenaca umrlo je od 1915. do 1923., ali većinom zbog nemira tijekom Prvog svjetskog rata.
Brojni parlamenti, uključujući francuski, njemački, talijanski, ruski i kanadski, priznali su genocid nad Armencima. Ranije je američki Kongres u usvajanju takve rezolucije blokirala zabrinutost da bi takva odredba mogla dodatno zakomplicirati odnos s važnim saveznikom u NATO-u.
Kupnja ruskog proturaketnog sustava S-400 i ofenziva protiv Kurda neki su od nedavnih događaja koji su promijenili "klimu" u Kongresu.
Ubrzo nakon usvajanja rezolucije, zastupnici su uvjerljivom većinom podržali usvajanje sankcija Turskoj zbog ofenzive u sjevernoj Siriji s 403 glasa za i 16 protiv.
Odredbom se poziva na zamrzavanje imovine visokih turskih dužnosnika u SAD-u i zabranu prodaje oružja Turskoj.
Dnevnik.ba