Alžirski parlament francusku kolonizaciju proglasio zločinom, traži ispriku i odštetu

Taj uglavnom simboličan potez dolazi usred sve većeg diplomatskog jaza između dviju zemalja i naglašava trajuću osjetljivost na kolonijalnu prošlost sjevernoafričke zemlje.

Alžirski parlament jednoglasno je u srijedu odobrio zakon kojim se francuska kolonizacija zemlje proglašava "državnim zločinom" te se zahtijeva isprika i odšteta.

Stojeći u dvorani zastupnici su nosili šalove u bojama nacionalne zastave i skandirali "Živio Alžir" dok su pljeskali usvajanju zakona u kojem se navodi da Francuska snosi "pravnu odgovornost za svoju kolonijalnu prošlost u Alžiru i tragedije koje je uzrokovala".

Glasanje dolazi u trenutku kada su dvije zemlje uronile u veliku diplomatsku krizu, i iako analitičari kažu da je potez uglavnom simboličan, i dalje je politički značajan.

Predsjednik parlamenta Brahim Boughali rekao je državnoj novinskoj agenciji APS prije glasovanja da će poslati "jasnu poruku, i domaćoj javnosti i prema van, da se alžirsko nacionalno sjećanje ne može ni izbrisati ni biti predmet pregovora".

"Zločini francuske kolonizacije"

Zakon navodi "zločine francuske kolonizacije", uključujući nuklearne testove, ubojstva, "fizičko i psihičko mučenje" i "sustavno pljačkanje resursa".

Navodi se da je "puna i pravedna naknada za svu materijalnu i moralnu štetu uzrokovanu francuskom kolonizacijom neotuđivo pravo alžirske države i naroda".

Francuska vladavina nad Alžirom od 1830. do 1962. ostaje bolna točka u odnosima dviju zemalja.

To razdoblje obilježila su masovna ubojstva i deportacije velikih razmjera, sve do krvavog rata za neovisnost od 1954. do 1962.

Velike žrtve

Alžir tvrdi da je u ratu poginulo 1,5 milijuna ljudi, dok francuski povjesničari navode niži broj žrtava, ukupno 500.000, od kojih je oko 400.000 bilo Alžiraca.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ranije je priznao kolonizaciju Alžira kao "zločin protiv čovječnosti", ali se nije ispričao.

Upitan prošli tjedan o glasovanju, glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova Pascal Confavreux rekao je da neće komentirati "političke debate koje se vode u stranim zemljama".

Hosni Kitouni, istraživač kolonijalne povijesti na Sveučilištu Exeter u Velikoj Britaniji, rekao je da "pravno gledano, taj zakon nema međunarodni doseg i stoga nije obvezujući za Francusku".

- Ali njegov politički i simbolički značaj je važan: označava prekid u odnosu s Francuskom u smislu sjećanja, rekao je.

Dnevnik.ba