Kako se navodi, u Europi vojni rok imaju Finska, Švedska, Norveška, Danska, Austrija, Švicarska, Litvanija, Estonija, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Grčka, Turska i Cipar.
"Sustavi su različiti, svaka zemlja ima svoje specifičnosti, ali se mogu svrstati u dvije skupine - s liberalnijim i rigidnijim sustavom služenja vojnog roka", navodi se i dodaje da je Moldavija nedavno odlučila ukinuti vojni rok dok su građani Austrije i Švicarske na referendumu odbacili takvu ideju.
Pojedine zemlje NATO-a su ukinule pa vratile vojnu obvezu. Konkretno, Litvanija je 2007. godine ukinula tu obvezu, ali ju je osam godina kasnije obnovila i za služenje vojnog roka postoji veliki interes zbog straha od mogućeg napada Rusije.
Kako se navodi, u većini zemalja postoji i opcija prava na prigovor savjesti, a u tom slučaju regruti služe u civilnim i državnim institucijama.
U Finskoj je vojska obvezna za zdravstveno sposobne muškarce, dok žene služe dobrovoljno. Vojni rok traje od 165 do 347 dana, ovisno o specijalnosti, dok oko 20 posto Finaca služi 11 mjeseci u civilnoj službi.
Šveđani su vojni rok ukinuli 2010. godine, ali su ga ponovno uveli 2018. godine. Od oko 90.000 mladića i djevojaka koji svake godine postanu punoljetni, vojska regrutira oko 13.000, a na služenje pozove oko 4.000 fizički i psihički najsposobnijih, dok ostali nemaju nikakve obveze. Vojni rok traje od četiri do 12 mjeseci.
U Norveškoj se služi dobrovoljno šest, 12 ili 18 mjeseci tako što se svi punoljetni mladići i djevojke regrutiraju, a u vojsku se pozivaju oni koji su izrazili spremnost za takvo nešto. Mladići i djevojke su ravnopravni u pravima i obvezama, a po završetku roka država im daje određene privilegije kod školovanja ili zapošljavanja.
Estonija nikada nije ni ukidala vojni rok i vojska tamo traje od osam do 11 mjeseci, dok je Litvanija ponovno uvela vojni rok. U toj zemlji godišnje služi oko 4.000 regruta i oni imaju plaću od oko 3.000 eura, što je nekoliko puta više od prosječne plaće u toj zemlji. Poslodavci koji zaposle bivšeg vojnika oslobođeni su poreza i doprinosa šest mjeseci.
Švicarci su ogromnom većinom 2013. godine odbili na referendumu da se ukine opća vojna obveza, a regruti koji ne žele služiti plaćaju porez od tri posto godišnje zarade do 37. godine.
U Austriji vojni rok traje šest mjeseci, a nešto više od polovine regruta se odluči za služenje pod oružjem, dok ostali obavljaju civilnu službu.
"Moldavija je zemlja koja ima specifičnu situaciju. Jednostrano odvojeni dio teritorija nakon rata ‘90-ih godina - Pridnjestrovlje, posljednjih godina ukida vojnu obvezu. Od 2018. službena državna politika je da se pređe na profesionalnu vojsku i cilj je da u tijeku ove godine oružane snage budu u potpunosti profesionalizirane, što će ovisiti o financijskoj situaciji u zemlji", navodi se u analizi emisije Radio-televizije Srbije "Dozvolite".
Dnevnik.ba