Article_Top_970x250

Željana Zovko: Cilj fantomskog "non-papera" je vratiti fokus na teme iz 1990-ih

zastupnica u Europskom parlamentu

Željana Zovko: Cilj fantomskog "non-papera" je vratiti fokus na teme iz 1990-ih

svibnja 24, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: FaH

Ne treba biti politički analitičar kako bi se zaključilo da je BiH u dubokim problemima. Na tragu tog zaključka razgovarali smo sa zastupnicom u Europskom parlamentu kako bismo, između ostaloga, saznali kako se na BiH i njezine napetosti gleda iz Bruxellesa...

Razgovarao: Željko Ivković, Katolički tjednik

Željana Zovko je rođena u Mostaru 1970. Ona je političarka, bivša veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji te sadašnja zastupnica iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu. Studirala je francuski jezik u Londonu te se nakon povratka u BiH angažirala u politici. Kroz djelovanje u različitim institucijama u BiH i diplomatsko-konzularnim predstavništvima diljem Europe, predstavlja izvrsnu sugovornicu na temu trenutne političke situacije. S njom smo razgovarali općenito o BiH, Europskoj uniji, ali i o Izbornom zakonu, tzv. non-paperu te budućnosti europskog procesa i BiH u sklopu tog velikog projekta...

Poštovana, kako gledate na položaj i situaciju BiH u kontekstu današnjih problema u Europi?

Bosna i Hercegovina je danas ključna zemlja za europsku sigurnost i stabilnost. To smo imali priliku vidjeti proteklih godina, pogotovo na polju migracijskih tijekova koji su prolazili kroz BiH i time ugrožavali sigurnost europskih vanjskih granica. Upravo Republika Hrvatska u ovom aspektu ima najveću odgovornost s više od 1 000 kilometara svoje granice s BiH. Skorašnjim ulaskom u Schengenski prostor službeno će preuzeti tu veliku odgovornost za zaštitu cijele Europske unije.

Naš zadatak u EU-u je stvoriti uvjete za BiH kako bi sama preuzela brigu o svojim granicama i spriječila takve ugroze prema Europskoj uniji i ostalima.

Također, posljednjih nekoliko godina vidimo i veliki utjecaj trećih aktera koji aktivno putem dezinformacija i ekonomskog utjecaja rade na destabilizaciji BiH i njezina europskog puta. Ulaganjem sredstava IPA III, Europska unija će također pomoći BiH u jačanju sposobnosti strateške komunikacije i poticanju otkrivanja dezinformacija te poboljšati vidljivost Europske unije u zemlji.

EU može na konstruktivan način pokazati kome je zaista stalo do Bosne i Hercegovine, a ne do njezina iskorišćivanja za geopolitičke igre.

Osim pandemije koronavirusa koji su danas najveći problemi s kojima se susreće Europska unija?

Najvažniji problem koji u ovom trenutku do kraja moramo riješiti je opskrba i raspodjela cjepiva protiv COVID-a-19 kako bismo konačno pobijedili virus.

Osim borbe protiv virusa, Europska unija radi na ublažavanju posljedica gospodarske krize izazvane pandemijom. Moramo pružiti pomoć pogođenim poduzećima i raditi na oporavku koji osigurava i stvara nova radna mjesta, posebno u turističkom sektoru te kulturnoj i kreativnoj industriji. Europska unija istodobno radi i na rješenjima za klimatsku neutralnost i ekonomsku održivost kako bi vodila u brzo rastućoj globalizaciji i digitalizaciji.

Naša politička odgovornost zahtijeva da Europsku uniju štitimo, nadograđujemo i očuvamo za sljedeće generacije. Idući izazov koji zaslužuje pozornost je sigurnosna situacija na vanjskim granicama Unije te uloga EU-a na geopolitičkoj sceni.

Treći akteri povećavaju svoj utjecaj u našem neposrednom susjedstvu i ometaju našu podršku, a promicanjem protueuropskih narativa predstavljaju izravnu prijetnju miru i stabilnosti u regiji, a posljedično i u Europskoj uniji. 

Neki od osnivača EU-a bili su praktični katolici i kršćani, a čini se kako je današnja politička Europa antikršćanska?

Današnja Europska unija odraz je različitosti kultura, religija i tradicija koje predstavljaju njezine najvažnije vrijednosti, koje osobito zagovaramo u Europskom parlamentu, Odboru za kulturu i obrazovanje i Radnoj skupini za međukulturni i vjerski dijalog čija sam članica.

Pored toga, naša demokršćanska Europska pučka stranka najbrojnija je stranka u Europskom parlamentu, a u prosincu smo usvojili dokument kojim smo potvrdili našu pripadnost kršćanskim temeljima i stajalište kako je budućnost Europske unije usko povezana s budućnošću kršćanske demokracije. U svom radu njegujem te vrijednosti i aktivno se borim protiv pokušaja različitih strana da ih uklone ili marginaliziraju. Ponekad nije lako, ali važno je ustrajati u zaštiti naših načela i zajedničkih vrijednosti.

Kršćanski narodi su kroz povijest često bili proganjani, ali se unatoč tome kršćanska vjera održala te je danas više nego prisutna. Znamo da je Europa imala mračnih povijesnih razdoblja, ali činjenica je da je Europska unija odraz njezine čežnje za mirom, suradnjom i suživotom različitih naroda i kultura. Kao što vidimo, ta čežnja je danas unija s najvišim stupnjem razvoja u svijetu i s najdužim razdobljem mira. U središtu našeg političkog djelovanja nalazi se čovjek-građanin i zajednica, a kroz svijest o tome što nas povezuje doprinosimo učvršćivanju demokratske Europe u globalnom svijetu. Europa trenutno prolazi kroz teško razdoblje i upravo radi toga moramo osnažiti smisao politike i povjerenje naših građana u institucije, vladavinu prava te, naposljetku, u same temelje naše Unije.

I sam papa Franjo je u svojoj pobudnici Radujte se i kličite pozvao kršćane da prigrle promjene i nastave promicati kršćanstvo u suvremenom svijetu. Dok god u Europskoj uniji ima građana koji se vode ovom premisom, budućnost zasnovana na kršćanskim temeljima i demokratskoj tradiciji je zajamčena.

Kako je moguće spojiti službu političara s vjerničkom praksom? Je li moguće biti praktični katolik i političar na nekoj poziciji?

Na nedjeljnim misama se, između ostalog, moli i za ljude u politici da donose promišljene odluke za dobrobit društva. Smatram, ne samo da je moguće, nego i poželjno da se vjernici više angažiraju u politici, te konkretno daju svoj doprinos u izgradnji pravednijeg društva. S tim u cilju pozivam i medije koji se bave vjerskim temama da ne prave stereotipe od političara te da potiču ovo uključivanje.

Moj politički angažman uvijek je bio ohrabrivan od sugovornika i iz Crkve jer je svaki praktični vjernik puno veći uspjeh za osvjetljavanje prostora koji u suprotnom biva prepušten onima koji nemaju slična načela ni razmišljanja. Ja sam odgojena u vjeri i smatram se praktičnim vjernikom te kao svaki dobro informiran vjernik i kršćanin, nesavršenom osobom koja je u ovom svijetu pozvana svaki dan na svetost i ispovijed, a u politici na odluke koje nekada neće rezultirati savršenim zakonom, kako se zove i knjiga koju mi je preporučio jedan izvanredan španjolski svećenik u Vatikanu.

U stvaranju pravednijeg društva najbolje je ići korak po korak, po načelima vjere i vrijednostima na kojima je zasnovana i sadašnja Europska unija, a čiji su utemeljitelji također bili praktični vjernici.

Vama koji se bavite ovim temama te vašim čitateljima kao dodatni primjer praktičnog vjernika i političara može poslužiti primjer novog predsjednika CDU-a Armina Lascheta koji je bio urednik katoličkih medija, a trenutno vodi najjaču pučku stranku.

Možete li ocijeniti kakav je odnos Hrvatske kao članice EU-a u odnosu na BiH u kojoj je hrvatski narod konstitutivan? Pogled iz BiH govori kako izgleda da smo zaboravljeni...

Vlada Andreja Plenkovića je u posljednjih nekoliko godina značajno doprinijela senzibiliziranju pitanja Hrvata u BiH koji su, s pravom kažete, dugo bili zaboravljeni. Hrvatska je najiskreniji prijatelj i partner BiH i najveći zagovaratelj njezine stabilnosti, jednakopravnosti njezinih građana i europskih integracija.

Napredak BiH jedan je od glavnih prioriteta Republike Hrvatske. Tijekom prošlogodišnjeg predsjedavanja Vijećem EU-a, Hrvatska je uspjela vratiti temu pridruživanja i podrške zemljama proširenja, uključujući Bosnu i Hercegovinu na dnevni red Europske unije, osobito tijekom Zagrebačkog summita na kome su države članice jednoglasno potvrdile svoju nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi zapadnog Balkana. Pored toga, svojim radom u Europskom parlamentu želim potaknuti pozitivne promjene, pronaći rješenja za stabilnost Bosne i Hercegovine i doprinijeti  njezinu napretku i europskim integracijama.

Kako promatrate trenutnu situaciju u kojoj se nalaze Hrvati u BiH?

Nažalost, hrvatski narod u Bosni i Hercegovini se već dugo nalazi u teškom razdoblju. Brojne promjene Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma dovele su do toga da je njihov položaj potpuno obespravljen i sveden na najnižu moguću razinu. Nelegitimno nametanje predstavnika kojeg nisu izabrali samo je dodatno utvrdilo kako se BiH odnosi prema jednoj od svojih konstitutivnih zajednica.

Međutim, lokalni izbori u Mostaru, koji su održani prvi put nakon 12 godina, pokazuju da je Bosna i Hercegovina na putu napretka. Predstoji razdoblje nužnih kompromisa i dogovora kako bi se poštovao sporazum o izborima u Mostaru i konačno postigao dogovor o izmjenama Izbornog zakona do ljeta. U svom radu često naglašavam da bez stabilnosti BiH nema ni stabilnosti Europske unije.

Ovo što se dogodilo u BiH je nezamislivo bilo gdje u Europi, uključujući i Kosovo gdje je Izborno povjerenstvo poništilo izbor predstavnika jednog naroda od predstavnika drugog naroda, točnije bošnjačkih sa srpskim glasovima. Svi pokušaji s druge strane, poput fantomskih non-papera, služe kako bi destabilizirali taj proces, a time i europsku budućnost Bosne i Hercegovine.

Kako Europa gleda na očite najave nepoštivanja međunarodnog sporazuma i izbjegavanja dogovora o legitimnom predstavljanju te izmjenama Izbornoga zakona u kontekstu odluka Ustavnog suda?

Ta tema dugo nije bila na dnevnom redu, ponajviše zbog nedostatka razumijevanja i interesa, što se promijenilo nakon dolaska Plenkovića na europsku pozornicu. Nakon gotovo pet godina uspjeli smo oživjeti taj problem zajedno s pitanjem proširenja na najvišim razinama u Europskoj uniji. U nizu godišnjih izvješća Europskog parlamenta o BiH naglašena je nužnost reformi i poštivanja odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a koje su preduvjet za europsku budućnost BiH.

Isto je navedeno i u 14  ključnih prioriteta Komisije za otvaranje pristupnih pregovora s BiH. Kako bih u Europskom parlamentu potaknula dijalog o stanju u BiH, u prethodnom mandatu sam organizirala posjet Mostaru gdje sam s kolegama iz Radne skupine za međukulturni i vjerski dijalog razgovarala s vjerskim vođama o promjenama koje su potrebne kako bi Bosna i Hercegovina izišla iz stanja „zamrznutog“ mira u kome se nalazi posljednjih 25 godina, i krenula putem napretka.

Početkom travnja američki državni tajnik Anthony Blinken u pismu članovima Predsjedništva BiH pozvao je na ograničene ustavne promjene u BiH kako bi se izvršila reforma izbornog sustava u skladu sa zahtjevima za članstvo u Europskoj uniji i odgovarajućim presudama, te je prepoznao ulogu i napore Europske unije u BiH. Kao izvjestiteljica Europskog parlamenta u sjeni za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, pozdravljam suradnju američkih partnera s Europskom unijom oko Bosne i Hercegovine.

U Europskom parlamentu sam aktivno pozivala da se američka administracija uključi u suradnju s EU-om o ovim pitanjima, što je temelj buduće transatlantske suradnje u pitanjima mira i sigurnosti.  Nekoliko sam puta naglašavala kako se suradnja nove američke administracije i EU-a oko BiH treba temeljiti na naučenim lekcijama iz prošlosti i suradnji RH i SAD-a u akciji Oluja kojom je spriječen masakr u Bihaću. 

Jednako tako pozdravljam Bidenovu odluku za ukidanje patenta na cjepiva protiv COVID-a-19 što će omogućiti bržu proizvodnju i raspodjelu cjepiva. Bosna i Hercegovina se suočava s katastrofom te prolazi ispod radara, a broj umrlih se rapidno povećava, čemu sam i sama svjedočila. Pozvala sam Europsku komisiju da žurno podrži ovu američku inicijativu i pokaže solidarnost zemljama s druge strane granice u borbi protiv zajedničkog, nevidljivog neprijatelja.

Je li i non-paper na tragu toga došao u nezgodno vrijeme razvlačenja priče o Izbornom zakonu? Čini se da mu je jedini motiv zaustaviti ili ušutkati priče o Izbornom zakonu?

Ovo ste točno zaključili jer je zanimljivo kako je taj „misteriozni“ non-paper nepoznatog autora došao točno u vrijeme kada je Republika Hrvatska snažno pokrenula pitanje promjene Izbornog zakona putem vlastitog non-papera.

Potreba za provedbom odluka Ustavnog suda u slučaju Ljubić doživljava sve veću podršku, kako od mojih kolega u Bruxellesu, tako i od naših transatlantskih partnera, što je potvrđeno nedavnim pismom američkog državnog tajnika Blinkena.

Svi znamo da su priče o podjeli Bosne i Hercegovine bespredmetne, a cilj tog fantomskog non-papera je skrenuti pozornost i vratiti fokus na teme iz devedesetih. Zanimljivo je što je postigao upravo suprotan učinak, potvrdio je značaj i pravodobnost jedinog službeno predstavljenog non-papera, onog koji je predstavila Republika Hrvatska.

Želim naglasiti kako jedini relevantni, hrvatski non-paper iznova ističe da BiH mora ostati u središtu pozornosti EU-a, da je Republika Hrvatska najveći prijatelj BiH i najustrajniji zagovaratelj njezina europskog puta, te naglašava kako je za istinsku promjenu i političku stabilnost BiH potrebno provesti sudske presude, ekonomske reforme uz osiguravanje jednakopravnosti svih njezinih građana. Potrebno je zatvoriti raspravu o svim drugim non-paperima te pozornost usmjeriti prema pronalasku rješenja koja će približiti Bosnu i Hercegovinu europskim integracijama. Jedno od tih rješenja je izmjena Izbornog zakona i provedba presude Ustavnog suda u slučaju Ljubić koja će napokon omogućiti Hrvatima da biraju svoje legitimne predstavnike.

Prema Vama, kakva je budućnost BiH?

Budućnost Bosne i Hercegovine je prvenstveno europska, u skladu s federalnim rješenjima što je Europski parlament ponudio putem svojih rezolucija. To je jedini put između separatizma, s jedne strane, i centralizma, s druge, koji vode u daljnju nestabilnost i status quo što dovodi do velike ovisnosti o vanjskim utjecajima i kontinuirane pozornosti međunarodne zajednice. Pored toga, takvo stanje vodi zemlju prema gubitku zdrava tkiva koje čine njezini građani.

Činjenica je da je Republika Hrvatska od kraja rata izdala milijun i sto tisuća putovnica građanima Bosne i Hercegovine koji u nedostatku bolje perspektive napuštaju BiH i život grade unutar Europske unije. Bosna i Hercegovina je ključna zemlja u pogledu sigurnosti Europske unije jer će se uključivanjem nje, ali i ostalih zemalja zapadnog Balkana, u Europsku uniju završiti gotovo osam desetljeća dug proces integracija te se zatvoriti prostor koji predstavlja moguće ugroze za sigurnost Europske unije.

Nema budućnosti BiH bez omogućavanja Hrvatima da legitimno biraju svoje predstavnike u Bosni i Hercegovini jer se majorizacijom jedne strane krši duh Daytonskog sporazuma. To će se prvenstveno postići izmjenom Izbornog zakona i putem provedbe presuda Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i Europskog suda za ljudska prava. Ti koraci su presudni u ispunjavanju 14 ključnih prioriteta Komisije koji će dovesti do kandidacijskog statusa, a time i do članstva u Europskoj uniji. Budućnost Bosne i Hercegovine je svijetla ako se postigne unutarnji dogovor koji će osigurati stabilnost i sigurnost države te jednakopravnost i međusobno poštivanje svih njezinih građana i naroda.

Dnevnik.ba