Piše: Matija Perić, Večernji List
Prema informacijama kojima trenutačno raspolažete, koliku štetu trpe bh. gospodarstvenici zbog epidemije koronavirusa?
Prema preliminarnim rezultatima dobivenih na temelju ankete koju je uradio VTK BiH, poteškoće u poslovanju zbog koronavirusa ima 90% tvrtki. U anketi je sudjelovalo 326 tvrtki, najviše iz prerađivačke industrije i drugih uslužnih djelatnosti, te poduzeća koja se po broju zaposlenih ubrajaju u srednja. Čak 90% ispitanih navelo je da osjeća posljedice prouzročene koronavirusom, a 70% odgovorilo je da posljedice osjeća i kod izvoza i kod uvoza. Vrijednost štete nastale od početka širenja virusa najveći broj anketiranih samoprocjenjuje na iznos od 50.000 do 100.000 KM, a kod pojedinih i znatno više. Slijedom ovoga, a nakon proglašenja izvanrednog stanja odlukom Vijeća ministara, VTK je počeo s izdavanjem obrasca o problemima u poslovanju koji je posljedica više sile, a koji je za sve gospodarstvenike besplatan.
Iz VTK-a BiH proteklih dana, od proglašenja padnemije koronavirusa, upućeni su brojni dopisi, uglavnom inicijative prema institucijama na svim razinama vlasti u cilju ublažavanja posljedica na gospodarstvo, ali i svakodnevni život građana, među kojima je i uspostava koridora za prometovanje određenih roba kako BiH ne bi ostala bez potrebnih namirnica, repromaterijala, medicinskih sredstava, ali i kako bi proizvedene robe u BiH našle izlaz na europska i druga tržišta. U funkcioniranju tog koridora najvažniju ulogu imaju prijevoznici. Jesu li oni tražili i dobili nužnu pomoć i kako, po vašem mišljenju, funkcioniraju krizni stožeri kad je riječ o mjerama koje se tiču gospodarstva?
VTK svakodnevno prima veliki broj upita od bosanskohercegovačkih cestovnih prijevoznika i izvoznika na temelju kojih donosimo preporuke i tražimo donošenje mjera s višestrukim značajem za bh. tvrtke koje se bave cestovnim prijevozom putnika i roba jer su one prve na udaru zbog zatvaranja granica, ali vodeći računa i o pridržavanju mjera kojima će se smanjiti rizik širenja virusa. Imajući u vidu novonastalu situaciju vrlo složenog i otežanog ostvarivanja vanjskotrgovinskoga prometa gospodarstvenika s teritorija Bosne i Hercegovine, apelirali smo na sve nadležne institucije da se što žurnije uspostave tzv. krizni stožeri koji bi se fokusirali na probleme s kojima se suočavaju gospodarstvenici u BiH, a koji zahtijevaju koordinirane i učinkovite mjere. Nažalost, dosadašnji krizni stožeri individualni su i nekoordinirani te su vrlo malo ili nikako uključili stručnjake iz gospodarstva. Prateći dosadašnja iskustva zemalja u okruženju koje su pogođene virusom COVID-19, od zdravstvene zaštite zaposlenika, do osiguranja stabilnog lanca opskrbe, VTK BiH, u cilju prevladavanja problema informiranosti, napravio je široki informativni blok s vrlo aktualnim i dostupnim informacijama za prijevoznike i sve ostale poduzetnike na stranici www.komorabih.ba. Naš najnoviji prijedlog uspostava je tzv. zelenog koridora kroz sve države tranzita umjesto postojećih modela policijskih konvoja koji su na snazi nakon restriktivnih mjera ograničavanja kretanja i uvođenja policijskog sata. Također, od Ministarstva prometa i veza BiH zatražili smo usklađivanje propisa na različitim razinama vlasti u cilju osiguranja lanca isporuke roba te proizvodnog lanca. Razumijemo restriktivne mjere, ali mora se pronaći način da se osigura neometan transport roba uz poštovanje mjera zaštite. Nije vrijeme za isključivo političke, već odluke i mjere koje treba donositi uz puno uvažavanje struke, prije svih epidemiologa, ekonomskih i financijsko-bankarskih stručnjaka, stručnjaka iz domene transporta, ali i gospodarstvenika.
Jednu od inicijativa koja se tiče neometane opskrbe uputili ste i prema CEFTA-i. Na što se ona odnosi?
Predložili smo formiranje liste prioritetnih roba od vitalnog značaja kako bismo, u suradnji s zemljama CEFTA-e, zabranili stavljanje ovakvih roba na restriktivne liste izvoza te na taj način osigurali opskrbu temeljnim životnim, kao i medicinskim potrepštinama.
Uz prijevoznike i izvoznike, među prvima se na udaru našao i turizam. Nedavno ste iznijeli podatak o otkazanih 850 tisuća noćenja u samo tri mjeseca, ožujku, travnju i svibnju, a da ne govorimo o štetama zbog zatvaranja različitih vrsta ugostiteljskih objekata. Koje mjere predlaže VTK BiH kako bi se ublažili gubici u turističkom sektoru?
Nisu samo otkazana noćenja već i konferencije i brojni međunarodni skupovi. Imajući u vidu značaj turizma i za mnoga mala i srednja poduzeća, obiteljska gospodarstva te društvo u cjelini, neke od mjera koje predlaže VTK su: beskamatne pozajmice turističkim agencijama, hotelijerstvu za tekuću likvidnost s odgodom plaćanja, kao i odgođeno plaćanje prema financijskim institucijama (krediti) najmanje do 15. travnja do kada očekujemo nove informacije o situaciji na zdravstvenom planu, potom odgađanje plaćanja poreza i doprinosa za sve zaposlene u agencijama, hotelijerstvu i putničkom transportu koji su zasnovali radni odnos minimalno u prethodnoj godini (2019.), kao i obveza zaposlenih prema bankama najmanje do 15. travnja 2020. godine, potom smanjenje troškova električne energije koja, zajedno uz plaće, čini najveći dio troškova ovih poduzeća, posebno hotela.
VTK je i od bankarskoga sektora zatražio donošenje mjera ublažavanja posljedica pandemije koronavirusa, od suspendiranja rata kredita, produljenja rokova otplate, rokova plaćanja dugova te izrade mjera pogodnijih kreditnih linija za gospodarstvenike pogođene ovom krizom.
Imamo saznanja da, primjerice, UniCredit banka u Italiji, zemlji koja je trenutačno najviše pogođena ovim virusom, nudi punu podršku tvrtkama koje su pogođene virusom COVID-19 te će njima ponuditi posebne “žurne pakete” koji uključuju šestomjesečnu suspenziju plaćanja kredita, prolongiranje kredita za uvezenu robu do 120 dana u slučaju neprijma zbog razloga povezanih s COVID-19, odobravanje kreditnih linija za likvidnost u trajanju do šest mjeseci. Trenutačno provjeravamo postoje li slične povlastice za bh. poduzeća te, ako ne, razmatra li se mogućnost uvođenja sličnih mjera podrške, posebno za tvrtke iz sektora prijevoza putnika i tereta, ali i izvoznicima koji su, prema prvim preliminarnim pokazateljima, najviše pogođeni ovom pandemijom. Banke trebaju osigurati potrebnu likvidnost svim tvrtkama koje se suoče s problemima. U tom bi smjeru vlade entiteta mogle osigurati ciljane kreditne garancije kako bi se pokrile kratkoročne potrebe za likvidnošću poduzeća, razmotriti prijedloge vezane za sve bankarske proizvode, moratorije na kredite, privremeno suspendiranje bankarskih jamstava, revolvinzi i drugo.
Jedna od mjera koju tražite je i smanjenje cijena električne energije za gospodarstvo?
Na temelju analiza o smanjenju potrošnje električne energije, a u vezi sa smanjenom potražnjom, koja je rezultirala padom cijena iste na europskoj razini, uputili smo inicijativu Vijeću ministara BiH da, u suradnji s regulatornim tijelima, razmotri mogućnost smanjenja cijene električne energije za gospodarske i industrijske subjekte na određeno razdoblje. Svjesni činjenice da će naše gospodarstvo pretrpjeti velike posljedice. Kolike će one biti, ovisi o mjerama sanacije koje će poduzeti nadležna tijela u Bosni i Hercegovini, kao i trajanju pandemije. I ovoga puta napominjemo kako je zdravlje ljudi na prvom mjestu te da će ovo stanje trajati onoliko koliko mi damo doprinos našim odgovornim ponašanjem.
Među problemima koji traže rješenje su i problemi bh. tvrtki koje posluju u Njemačkoj, na temelju međudržavnoga sporazuma između BiH i SR Njemačke o zapošljavanju bh. poduzeća u SR Njemačkoj, na temelju ugovora o izvođenju radova.
VTK je zaprimio veliki broj upita bosanskohercegovačkih tvrtki koje rade na osnovi detašmana u SR Njemačkoj gdje trenutačno radi oko dvije tisuće radnika iz BiH, od tog broja 1334 dozvole raspodjelom pripadaju Federaciji BiH, a 666 dozvola radnicima tvrtki iz Republike Srpske. Naime, radnici koji u ovom trenutku rade na realizaciji ugovorenih poslova imaju ograničeno vrijeme boravka i rada u Njemačkoj. S obzirom na aktualnu situaciju, tehnički je neizvodivo da se osigura zamjena radnika na aktivnim gradilištima, koja je definirana nakon devet mjeseci ili dvije godine rada, pa je u cilju prevladavanja problema predloženo da se posredstvom nadležnoga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i njemačkoga Ministarstva za rad i socijalnu politiku osigura prevladavanje nastalih problema. Radi uvođenja privremenih mjera zaštite Odjel za vize njemačkoga Veleposlanstva u Sarajevu zatvoren je od 17. ožujka 2020. godine do 3. travnja 2020. godine. Tako su i termini koji su bili dodijeljeni za prijave za vizu u razdoblju kada je zatvoren odjel za vize stornirani, što znači da će propasti te će biti izuzetno otežano upućivanje novih radnika na projekte u Njemačkoj. Agenciji za rad u Njemačkoj (Bundesagentur fuer Arbeit) uputili smo prijedlog da omogući već odaslanim radnicima u Njemačkoj da produlje radne dozvole i boravak, a onima koji imaju schengenske vize, da se omogući produljenje vize. Veleposlanstvu SR Njemačke uputili smo prijedlog da postavi kao prioritet dodjelu termina za dobivanje viza za detaširane radnike. To su samo neki od prijedloga pomoću kojih bismo mogli pomoći u rješavanju i ovoga problema.
Dnevnik.ba