Article_Top_970x250

Zašto IGP ne smeta suverenoj BIH?

Maratonci trče počasni krug

Zašto IGP ne smeta suverenoj BIH?

sij 14, 2021

Piše: Nikolina Lovrić

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: Arhiva

Najbolji pokazatelj da je korona u BiH totalno „passe“ priča buđenje je Kruga 99 iz zimskog sna.

Razlog buđenja je demode – morska granica s Hrvatskom, no povod nešto noviji – proglašenje isključivog gospodarskog pojasa od strane RH.

Pa da na tom tragu još jednom rezimiramo;

Hrvatska naime ima 1 777,3 km obalne crte, te 4 398,44 km obalne crte svih otoka, otočića i hridi;  Bosna i Hercegovina, naša suverena država, s druge strane 24,2 kilometra obalne linije. Da bi Bosna i Hercegovina pristupila otvorenom moru, neminovno treba proći kroz teritorijalne vode te susjedne države, odnosno Neretvanski i Korčulanski kanal. I s tim u vezi nema nikakvih problema.

Kako? – Lako. S obzirom na to da je BiH time što ima izlaz na more automatski obalna država, ona ima pravo neškodljivog prolaza kroz dva navedena kanala kroz koja se odvija međunarodna plovidba. Obje su zemlje naposljetku vezane Ženevskom konvencijom, te Konvencijom UN-a o pravu mora što samo po sebi stavlja točku na i.

Idemo dalje.

Glede mosta Kopno-Pelješac, Pelješkog, Pelješačkog, ili možda mosta Olivera Dragojevića, i tu su stvari prilično jasne. Most se ne nalazi na teritoriju BiH. Kako? Za one koji nisu nikada bili u Neumu, ovako;

Morfološka granica zaljeva Neum-Klek predstavljena je obalnom linijom koja polazi od točke gdje se kopnena granica s RH dodiruje s niskom vodom mora, na sjeverozapadu i prati kopnenu obalnu crtu po nultoj izobati prema Neumu, sve do uvale Jazine na jugoistoku. Granica dalje povija na sjeverozapad do rta Rep Kleka, a potom nastavlja s druge strane Kleka prema jugoistoku do Stražice gdje je granica s RH u kanalu Malog Stona. (vidi: Muriz Spahić, „Neki problemi granica Bosne i Hercegovine“; Izvorni znanstveni rad).

Most koji se upravo radi udaljen je točno 401 metar od neratificirane granične linije između BiH i Hrvatske na moru. (otvorite POVEZNICU), 10.listopad 2018.; za širi pogled na problematiku pročitajte knjigu „Prijevara ili zabluda – problem granice na području poluotoka Kleka“ autora Stjepana Ćosića, Nika Kapetanića i Nenada Vekarića)

Most je visok 55 metara, sa širinom između stupova od 200 metara. Ovo omogućuje prolazak svih vrsta plovila ispod Mosta.

Maksimalna širina Neumskog kanala iznosi 3,3 km, a prosječna 1,1 kilometar. Prosječna dubina 22,6 metara.

Brodovi koji obavljaju javni promet prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama ne smiju se približavati obali na udaljenost manju od 300 m.

Koji bi to brodovi i koliko njih bi moglo pristati u Neumski zaljev ili, eventualnu luku iz koje bi plovili dalje otvorenim morima, a što bi eto, moglo biti ugroženo proglašavanjem isključivog gospodarskog pojasa na hrvatskim teritorijalnim vodama? Most se u ovoj eskapadi devedesetdevetog kruga ne spominje. Priča je završena s amenom Europske Komisije.

Što bi to Hrvatska i bez spomena brodova i luka zapravo mogla zabraniti Bosni i Hercegovini, a da toliko utječe na suverenitet, teritorijalni integritet i pravo mora Bosne i Hercegovine, a da nije fiktivno megalomanski?

Ribarenje u hrvatskim teritorijalnim vodama? To se ionako ne čini.

Netko je u komentarima na tekst na jednom od portala koji je objavio reakciju Kruga 99 na hrvatska nastojanja oko isključivog gospodarskog pojasa napisao kako mu je žao neumskih ribara koji više neće moći ribariti u otvorenom moru. Na ovo je dovoljno reći onu društvenomrežnu – wtf?

Da rezimiramo.

Znanstvena istraživanja, razvoj održivog turizma, ustrajanje na valorizaciji i re-zaštiti već zaštićenog područja poluotoka Kleka kao botaničko-florističkog rezervata Mediteranetum (zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode SRBiH još 5.veljače 1965.), poticanje uzgoja školjki i kamenica u prirodno zaštićenoj uvali Neumskog zaljeva kao sastavnom dijelu zaštićenog rezervata prirode – Malostonskog zaljeva. Čuvanje i obnova ribljeg fonda, istraživanje i poticanje istraživanja ugroženih i endemičnih vrsta. Poticaj znanosti, maritimnoj, biološkoj, ekonomskoj i svakoj drugoj relevantnoj koja bi mogla dati pretpostavke na temelju kojih bi struka u suradnji s lokalnom i državnom razinom mogla postići čuda. Prekogranična suradnja sa susjednom Hrvatskom s ciljem dovođenja europskih sredstava u razvoj Zaljeva od kojeg svi skupa imamo koristi, a ne konstantno potpirivanje i bune.

Što se time naposljetku dobiva? – Ništa, osim što gube svi.

Most je završena priča, isključivi gospodarski pojas suvereno pravo suverene države na svom teritorijalnom moru. Neum ostaje tamo gdje je i bio.

U koridoru, međuprostoru, nekima razdjelnica između svjetova, a zašto ne bi napokon postao njihova poveznica? Na dobro ljudi s obje strane granice, a osobito ljudi koji u njemu svakodnevno obitavaju i nastoje opstati. Zauvijek.

U tom kontekstu, priča oko istupa Kruga 99 i famoznih intelektualaca koji ga čine ništa je doli još jedan krug, kako mu i ime kaže. A krug počinje tamo gdje i završava. Uvijek s istim bunama i bunicama. Optrči svoju dužinu, i završi na istom mjestu. U Sarajevu.188.43 km od Neuma.

Dnevnik.ba