Article_Top_970x250

Vojna industrija izvezla opreme za 236 milijuna KM, zaposlene tisuće ljudi

profitabilan sektor

Vojna industrija izvezla opreme za 236 milijuna KM, zaposlene tisuće ljudi

ruj 19, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Arhiva

Sva ova društva lani su poslovala pozitivno, a Igman d. d. Konjic i BNT-TMiH d. d. Novi Travnik ostvarili su i znatno bolje rezultate u odnosu na 2018. godinu.

Namjenska industrija u prošloj je godini pokazala kako je jedan od ključnih segmenata gospodarstva u Federaciji BiH, a brojke o prihodima i broju zaposlenih pokazuju kako je i dalje prisutna tendencija rasta, piše Večernji list BiH

Tako je namjenska industrija u prošloj godini ostvarila ukupan prihod od 305,183.891 KM, pri čemu većinu toga prihoda čini zarada od izvoza - 236,689.313 KM. Pritom su ukupni troškovi iznosili 262,045.112 maraka. Gospodarska društva koja se bave namjenskom industrijom tako su prošle godine ostvarila dobit od 43,110.524 marke, a na kraju 2019. godine zapošljavala su 3513 radnika.

Ukupna potraživanja iznosila su 114,818.180 KM, a ukupne obveze (dugovanja) 195,216.154 KM. U 2019. godini vrijednost kapitala gospodarskih društava namjenske industrije povećana je za 34,856.982 KM u odnosu na stanje od 31. 12. 2018. godine, a na svakih 100 KM rashoda ostvarila su 116 KM prihoda.

Sva ova društva lani su poslovala pozitivno, a Igman d. d. Konjic i BNT-TMiH d. d. Novi Travnik ostvarili su i znatno bolje rezultate u odnosu na 2018. godinu. Niz uspješnih poduzeća diljem zemlje svjedoči kako je unutar BiH moguće obavljati proizvodnu djelatnost, a pritom i dobro zarađivati, a ako bi se ti trendovi nastavili, postoji šansa kako će se toj skupini pridružiti i nekada prosperitetna tvornica Vitezit koja, osim važnosti za regiju Lašvanske doline, ima i strateški značaj za Federaciju BiH. Naime, iako je ta tvornica trenutačno u procesu stečaja, cilj je u potpunosti očuvati njezinu jezgru koju čini imovina namijenjena proizvodnji.

Istodobno, kada je riječ o nekim novim projektima namjenske industrije, uskoro bi se mogla realizirati dva nova - minobacač u verziji s nekoliko različitih kalibara, kao i zaštitni prsluk i štitnik za policije i vojne snage. Naime, na jednoj od prethodnih sjednica Vlada Federacije dala je zeleno svjetlo za prijedlog projekta razvoja minobacača 60 mm-Standard, minobacača 60 mm-Comando i minobacača 81/82 mm-Standard, s prijedlogom teksta suglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za uvođenje proizvodnje naoružanja i vojne opreme u postojećem gospodarskom društvu BNT “Holding” d. d. Novi Travnik.

Radi se o jednoj od tvrtki koja posluje u krugu industrijske zone BNT, a Vlada je na sjednici održanoj krajem lipnja dala suglasnost za uvođenje proizvodnje proizvoda i rezervnih dijelova za naoružanje i vojnu opremu za listu proizvoda i usluga sa zajedničke liste oružja i vojne opreme za proizvode iz skupine proizvoda ML2.

Ocijenjeno je kako društvo raspolaže potrebnim ljudskim, kadrovskim i tehničkim potencijalom u cilju razvijanja i proizvodnje minobacača iz skupine proizvoda ML2. Društvo će sa spomenutim proizvodnim programom dodatno osnažiti razvoj namjenske industrije i upotpuniti asortiman usluga iz djelatnosti proizvodnje naoružanja i vojne opreme.

Istodobno, Vlada je dala suglasnost Gospodarskom društvu “Danial S” d.o.o. Tešanj za uvođenje proizvodnje zaštitnih/balističkih prsluka i štitnika za vojne i policijske snage u postojećem gospodarskom društvu iz zajedničke liste oružja i vojne opreme. Ova suglasnost služi za dobivanje dozvole koje izdaje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu s odredbama čl. 3 i 7. Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.

A u prilog tvrdnji kako namjenska industrija ima dobru budućnost ide informacija o aktivnostima na provedbi strategije razvoja namjenske industrije u Federaciji BiH za razdoblje 2012. - 2022. godine u skladu s akcijskim planom provedbe za 2018. godinu te donosi niz podataka iz kojih je vidljivo kako osam tvrtki za proizvodnju oružja i vojne opreme u većem entitetu intenzivno radi na modernizaciji svojih pogona.

Osnove primjene akcijskog plana čine razvojni planovi gospodarskih društava koji se ogledaju kroz razvoj novih proizvoda, modernizaciju proizvodnih kapaciteta i opreme te podizanje infrastrukturnih objekata, posebno u području unaprjeđenja ekoloških aspekata tretiranja tehnološkog otpada.

Dnevnik.ba