- Glavni stožer HVO-a na čijem je čelu bio general Tihomir Blaškić planiralo je i realiziralo cijelu ovu oslobodilačku operaciju. O tome postoji cjelovita pisana dokumentacija, audio snimka cijele operacije i dobar dio video materijala vezan za izvođenje te operacije. Koliko je meni poznato, desetak dana prije početka operacije Cincar, Armija RBiH je pokrenula napade na položaje Vojske Republike Srpske na širem prostoru kupreške bojišnice, ali u tome nije imala uspjeha. O spomenutim napadima ARBiH ni na koji način nije informirala HVO niti je, pak, HVO informirao ARBiH vezano za operaciju Cincar. Ovo jasno upućuje na zaključak da u oba slučaja nije bilo riječi o zajedničkom djelovanju kod izvođenja ove operacije, ističe Šoljić za Hrvatski Medijski Servis.
Napominje kako su prestankom hrvatsko-bošnjačkog rata i potpisivanjem Washingtonskog sporazuma stvoreni uvjeti za učinkovitije djelovanje HVO-a i ARBiH prema Vojsci RS-a, a do određenog oblika koordiniranog djelovanja HVO-a, ABiH i HV-a došlo je tek nakon potpisivanja Splitskog sporazuma.
Gotovo na istovjetan način pokušavalo se Armiji RBiH pripisati neka uloga u oslobađanju grada Jajca, ali su se i tu, kaže sugovornik HMS-a, ispriječile činjenice koje nedvojbeno svjedoče da su operaciju oslobađanja grada Jajca izvele isključivo hrvatske snage (HV i HVO).
- Cijelom operacijom oslobađanja grada Jajca i svih mjesta u sklopu tih operacija vodio je general Ante Gotovina. Sve je to utemeljeno na Splitskom sporazumu koji su potpisali predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović u Splitu 22. srpnja 1995. godine, naglašava Šoljić.
Spomenuti medijski napisi, smatra Šoljić, sračunati su na umanjivanje uloge HVO-a u obrani prostora BiH, a to je, podsjeća, počelo odmah na početku rata i traje do danas. Najbolji primjer za to je, kaže, vezan za obranu grada Mostara koja je po odluci aktualnog vodstva grada Mostara i uz suglasnost Predsjedništva BiH na čelu s predsjedavajućim Predsjedništva Alijom Izetbegovićem povjerena HVO-u.
- Poznato je da je ta zadaća uspješno izvršena. Da je u to vrijeme na prostoru Mostara bila bilo koja druga vojska koja bi mogla izvesti takvu operaciju, sigurno je da zadaću obrane Mostara Predsjedništvo BiH ne bi povjerilo HVO-u, kaže Šoljić.
Već duže vremena traju napadi na spomenike hrvatskim braniteljima, kao i na simbole hrvatskog naroda u BiH, od Vareša, Novog Travnika, Travnika (Pješčara), Kupresa… Na upit tko i zbog čega to radi, Šoljić kaže kako činjenica da se to događa samo na prostoru FBiH i samo prema Hrvatima jasno upućuje na to koje snage i zbog čega to čine. Unatoč tim napadima vjeruje da je pred nama, kako kaže, vrijeme međusobnog uvažavanja nacionalnih simbola i identiteta u cjelini, kao i odavanju pijeteta svim nevinim žrtvama na prostoru BiH.
Bivši predsjednik Federacije BiH i ministar obrane HR HB komentirao je i vandalske napade na Partizansko groblje u Mostaru. Šoljić kaže kako je indikativno da ni jedan spomenuti slučaj nije rasvijetljen, odnosno da nisu pronađeni ni izvršitelji ni nalogodavci.
- Oštećenja na Partizanskom groblju su izvedena vrlo profesionalno i to su mogli uraditi samo oni koji u takvim rabotama i podvalama imaju iskustva. Sve dok ne budu poznati izvršitelji i nalogodavci čini mi se da je istini najbliža tvrdnja da su tu cijelu operaciju izveli oni koji za to optužuju druge, a i prije istrage već znaju da su to uradili „hrvatski ekstremisti“, kaže Šoljić za HMS.
Ovih dana se podigla medijska prašina vezana za promociju knjige „Heroji Mostara“ i reakcije njenog autora Safeta Oručevića na tvrdnje iznesene u nekim medijima da je on bio pripadnik HVO-a. Šoljić kaže kako je vidio neke naslove na portalima vezane uz taj događaj, ali ne i spomenutu knjigu pa ne može komentirati njen sadržaj.
- Nedavno sam na nekoj od sarajevskih televizija gledao dio serijala pod nazivom „Heroji“. Iako se radi o najvišem priznanju na razini BiH, zanimljivo je da među herojima nema ni jednog Srbina ni Hrvata. Bit će mi zanimljivo vidjeti je li knjiga „Heroji Mostara“ rađena po istoj matrici i je li i ona u cjelini ili pretežno jednonacionalna, kaže bivši predsjednik FBiH.
Na upit je li Safet Oručević bio u HVO-u, Šoljić kaže:
- Mnogi radoznalci, čak u većem broju Bošnjaci, su me pitali za neke visoke dužnosnike Bošnjake iz Hercegovine jesu li bili pripadnici HVO-a i imaju li hrvatsku domovnicu i putovnicu. Moj odgovor bio je otprilike ovakav: Pripadnost HVO-u moguće je utvrditi samo za one koji su bili u vojnim postrojbama, a za Bošnjake u strukturama vlasti HZ HB to nije moguće utvrditi jer se od njih prigodom obnašanja tih dužnosti nisu tražila nikakva izjašnjenja glede pripadnosti HVO-u. Sve osobe bošnjačke nacionalnosti koji nisu oskudijevali u količini odijela, a nosili su vojne odore s oznakom HVO-a smatralo se pripadnicima HVO-a. Brojni su video materijali na kojima je moguće vidjeti osobe s takvim odorama. Kad su u pitanju hrvatske domovnice i putovnice, točan odgovor mogu dati samo institucije RH. Za mene sobno je manje bitno tko je kakvu odoru u ratu nosio i kojoj je vojsci pripadao, nego je bitno je li tu ulogu vršio časno i pošteno jer je u svakoj od tri vojske na prostoru BiH bilo i dobrih i loših momaka, zaključio je Šoljić.
Dnevnik.ba