Article_Top_970x250

VELIKO OTKRIĆE U ZALEĐU NEUMA: Geolog „slučajno“ našao otiske dinosaura!

Neumski sauropad

VELIKO OTKRIĆE U ZALEĐU NEUMA: Geolog „slučajno“ našao otiske dinosaura!

tra 30, 2019

Piše: Nikolina Lovrić

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Neumski sauropad inače je dio velike obitelji dosta poznatijih titanosaurida čiji su predstavnici iz krede dosegli najveće dimenzije u povijesti planeta. Ipak, sudeći po morfološkim karakteristikama, neumski je titan u trenutku ostavljanja tragova bio tek mladunče. Možda u potrazi za hranom, majkom koja ga je čekala u hladu kakve divovske tropske palme, ili je jednostavno, kako bi se danas reklo, „chillao“.

Na brdu Pasjak, u selu Gradac tek par kilometara udaljenom od centra Neuma pronađeni su jasni i nedvojbeni otisci noge najveće životinje koja je ikad kročila zemljom – dinosaura.

Goran Glamuzina, geolog i zaslužnik za ovaj nevjerojatan nalaz upućuje nas da se po svemu sudeći radi o vrsti sauropad – patuljastom četveronožnom dugovratom dinosauru koji je „ne tako davno“, u razdoblju gornje krede, nekad prije 85-90 milijuna godina, tumarao otočjem drevnog neumskog arhipelaga.

Na slojnoj kamenoj plohi na kojoj su pronađeni tragovi, svjedoči ovaj znanstvenik i entuzijast, nalazi se najmanje 16 otisaka dinosaura iz skupine sauropada, od kojih je 14 kristalno jasno razlučivo s jasnim morfologijama otiska, dok su dva do tri otiska nešto slabije razlučiva što je uvjetovano kombinacijom načina kretanja dinosaura , te karakterom sedimenta i njegove plastičnosti na kojemu je ostavio tragove.

Naknadnom usporedbom izgleda same staze sa otiscima, istraživač je dodatno zaključio kako se sauropad u datim trenucima prapovijesti kretao jako sporo, pri čemu je tijekom tog njemu znanog „geganja“ imao tendenciju skretanja udesno.

Tako je neumski dinosaur u doslovnom smislu uhvaćen u vremenu i to nakon osamdesetak milijuna godina.

Iako sve ovo zvuči kao znanstvena fantastika iz Jurskog parka, Glamuzina nam objašnjava kako se u ovom prapovijesnom razdoblju područje Hercegovine i Dalmacije nalazilo dosta južnije na nižoj geografskoj paraleli pa je zbog blizine Ekvatora na ovim područjima vladala tropska klima. Područje današnje Općine Neum većim je dijelom bilo prekriveno plićom morskom/oceanskom površinom na kojoj su se nizali veći i manji otoci drevnog arhipelaga. Upravo takva okolišna konstrukcija omogućila je razvoj i lagodan život ovih divovskih stvorenja, ali i fosiliziranje njihovih ostataka za budućnost.

Neumski sauropad inače je dio velike obitelji dosta poznatijih titanosaurida čiji su predstavnici iz krede dosegli najveće dimenzije u povijesti planeta. Ipak, sudeći po morfološkim karakteristikama, neumski je titan u trenutku ostavljanja tragova bio tek mladunče. Možda u potrazi za hranom, majkom koja ga je čekala u hladu kakve divovske tropske palme, ili je jednostavno, kako bi se danas reklo, „chillao“.

Kako god, Goran Glamuzina ga je oteo mitu i predstavio svijetu kojemu sada ostaje na prepoznavanje ova iznimna znanstveno – istraživačka ali i turistička vrijednost. O nevjerojatnom i unikatnom geološko – arheološkom potencijalu neumskog zaleđa upravo je Glamuzina pisao i istraživao nebrojeno puta. Fosilizirani trag dinosaura možda je i kruna njegove dosadašnje karijere. Bio bi red stoga da mu se i Neum ispravnim pristupom i vrednovanjem ponajprije ovog, a onda i drugih nalaza dolično i zahvali, te svoju Općinu uvede u novu eru turističkog razvoja temeljenog na okamenjenim otiscima neumskog sauropada.

Zapitajmo se samo, što bi bilo koji grad i država zapadnog svijeta dali da u svojim granicama imaju svoj privatni Jurski park? E, pa Neum ga ima. Dobrodošli!

Više info: https://hercegovina-geoarheo.blogspot.com/2019/04/dinosauri-kod-neuma-tragovi-dinosaura.html?fbclid=IwAR183LL9vlPsbsNTvJgRHpkamdcc-MivxEypDb0Wjmigbr0TSVnu8wRlSAI

Dnevnik.ba

Tagovi:

Article_Bottom_970x250