Article_Top_970x250

Vanjek: Paradoksalan je prijedlog scenarija po kojem bi bilo koji od naroda dobrovoljno pristao na svoje samoukidanje

O ŽELJAMA SERWERA I BUGAJSKOG

Vanjek: Paradoksalan je prijedlog scenarija po kojem bi bilo koji od naroda dobrovoljno pristao na svoje samoukidanje

pro 11, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Screenshot: Youtube

Saslušanje pred Vanjskopolitičkim odborom Američkog Kongresa o smjernicama politike buduće američke administracije prema zapadnom Balkanu, s posebnim naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, za Hrvatski Medijski Servis je komentirao dr. Dejan Vanjek. Između ostaloga je kazao da je paradoksalno od bilo kojega naroda očekivati njegov pristanak na samoukidanje te da se sve važne odluke za budućnost BiH moraju ili donijeti ili potvrditi u BiH.

Podsjećamo, spomenuto saslušanje podignulo je mnogo prašine u BiH jer su Daniel Serwer i Janusz Bugajski, koji su se u prošlosti bavili Bosnom i Hercegovinom, predložili uvođenje građanskog ustava u BiH na počelima “jedan čovjek – jedan glas”. Također, poseban problem im predstavlja postojanje entiteta Republika Srpska, pa su dolazećoj Bidenovoj administraciji predložili slanje vojnih Trupa u Brčko čime bi se, kako kažu, spriječila secesija Republike Srpske.

Izbor sudionika predvidiv

Vanjek ističe da saslušanje koje je održano u Kongresu nije prvo tog tipa, niti je prvo na kojem su se mogle čuti poruke sličnog sadržaja. Dodaje da je izbor sudionika također već postao rutinski predvidiv mada ovaj put u nešto jačem sastavu.

-Ono po čemu se razlikuje u odnosu na prethodna je tajming i naglašenija retorika. Posebice su u tom smislu „zvučni“ prijedlozi Daniela Serwera o impoziciji „građanskog“ ustava i slanju vojske u Brčko, kazao je Vanjek.

Sugovornik HMS-a podsjeća da je iste teze dan-dva poslije s neskrivenim zadovoljstvom slavodobitno ponovio i Reuf Bajrović, čiji profil i angažman, kako kaže, dobar dio građana BiH, primarno hrvatske i srpske nacionalnosti, najblaže rečeno doživljava na jedan izrazito specifičan način.

-Takvi radikalni prijedlozi u pravilu uzburkaju duhove jer se u domaćoj interpretaciji veoma brzo nađu i oni koji svesrdno pozdravljaju takve prijedloge, ali i oni koji ih žestoko osuđuju, ističe Vanjek.

Lobiranje za određene politike

Vanjek kaže da je rasprava na ovakvoj razini uvjetovana geopolitičkim odnosima, ali da su sudionici saslušanja karijerno vezani za Dayton kao “prijelazno” rješenje ili se bave lobiranjem za određene vrste politika.

-Ipak, treba imati u vidu da je takva retorika u najvećoj mjeri uvjetovana geopolitičkom dinamikom odnosa Amerike i Rusije, a potom i Kine te se u manjoj mjeri izravno odnosi na samu BiH, njene unutarnje odnose i probleme u kontekstu nužnih izmjena ustava koje su kao tema tek bile deklarativno zastupljene bez supstancijalne analitičke podloge i sadržaja. To je i razumljivo jer je profil sudionika saslušanja takav da imaju neposredan interes unutar demokratskog političkog tabora, karijerno su vezani za projekt „Dayton“ i njegovo poimanje kao „prijelazno“ rješenje, ili se pak profesionalno bave lobiranjem i zagovaranjem određenih politika, rekao je Vanjek.

Nije bilo akademske širine

Vanjek, koji inače proučava filozofiju federalizma, kaže da takva struktura ukazuje na primjetan nedostatak predstavnika akademske i šire eksperte zajednice, posebice stručnjaka za federalizam, akomodaciju, „power sharing“ i sl.

-Bilo bi recimo interesantno čuti promišljanja Briana O’Learrya ili Johna McGarrya, nekog od predstavnika kanadske federalističke – pluralističke škole (James Tully, Alain Gagnon, M. Seymour ili sada već vremešnog Charlesa Taylora i dr.). Uzimajući to u obzir epilog saslušanja je u dobroj mjeri predvidiv i očekivan, praćen odsustvom kritičkog tona u smislu razmjene mišljenja i različitih perspektiva. Dakle, saslušanje je primarno demonstrativno-političkog karaktera s ciljem pozicioniranja pojedinaca ali i agendi za koje imaju neposredan interes uoči dolaska nove administracije. Od nje se evidentno očekuje nastavak tradicionalne demokratske politike prema Z. Balkanu i BiH u pojačanom intenzitetu kako bi se premostio relativni diskontinuitet bavljenja ovim prostorom administracije D. Trumpa, pojasnio je Vanjek.

“Ubijmo pleme da bismo izgradili naciju”

Sugovornik HMS-a kaže da u naknadnim konotiranjima saslušanja dominira njegovo tumačenje kao “nagovještaj vraćanja stare politike” koja prethodno nije uspjela završiti projekt „State Buildinga“ u BiH.

Tu se, kako je istaknuo, misli na to da se nije uspjelo nametnuti dovoljan broj rješenja posredstvom OHR-a kojima bi se pacificirala BiH, njeni narodi, nametnula „građanska“ svijest, izgradila nacija-država, izvršila integracija a po potrebi i asimilacija s ciljem provedbe paradigme „ubijmo pleme da bismo izgradili naciju“.

Vanjek zamjera “plitkoću” promišljanja koja su izrečena na saslušanju jer se u obzir nisu uzeli modeli federalizma.

“Iako imponira pojačan interes, na drugoj strani uočljiv je nedostatak inovativnosti kod pojedinih sudionika, odnosno odsustvo ozbiljnijih i realnijih promišljanja koja bi aktualizirala nove pristupe u okviru naglašene proeuropske agende, osobito europskog federalizma koji aktualizirala vrijednosti dijaloga, pluralizma, priznanja, konsenzusa, ali i zaštite manjinskih prava koja su izuzetno važan segment europskih vrijednosti i pravne stečevine EU”, rekao je Vanjek.

Sugovornik HMS-a, ipak, vidi i nešto pozitivno u saslušanju pred Komitetom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD.

“S pozitivne strane, održano saslušanje može biti prigoda da se BiH, koja već duže vrijeme prolazi kroz teško razdoblje, ustupi kakva takva međunarodna pozornost, a time da i poticaj unutarnjem dijalogu oko rješavanja prijepornih ustavnih i političkih pitanja. U tom smislu poruke sa saslušanja bi mogle prodrmati duboko etablirani „status quo“ i utjecati na pokretanje konstruktivnog dijaloga između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda, bez kojeg se niti jedno od bitnih pitanja ne može riješiti”, rekao je Vanjek.

PROČITAJTE JOŠ: >>>Ljubić: Nitko izvan BiH ne može reformirati njen Ustav, rješenje je dosljedna federalizacija<<<

Radikalne promjene nerealne

Vanjek dodaje da radikalne promjene u BIH nisu realne jer je geopolitički okvir bitno izmijenjen.

“U konačnici, bez obzira na pojačanu retoriku i dolazak nove administracije, nije realno očekivati radikalne promjene, pogotovo danas kada su geopolitičke okolnosti i odnosi bitno drugačiji nego prije 15 ili 20 godina. Na koncu, sve bitne odluke za njenu budućnost se moraju donijeti ili potvrditi u BiH”, naglasio je Vanjek.

Referirajući se na građanski ustav koji je spomenuo Serwer, a koji bi gotovo sigurno podrazumijevao ukidanje konstitutivnosti, Vanjek kaže da bi ga opet morale donijeti ili potvrditi političke većine unutar sva tri konstitutivna naroda te bi tek tada on bio legitiman.

-Međutim, paradoksalan je prijedlog scenarija po kojem bi bilo koji od naroda dobrovoljno pristao na svoje samoukidanje! Budući da je to izuzetno nerealan scenarij jedina alternativa je kretati se unutar normativno dopuštenih okvira postojećeg ustava. Konkretno, jačanje zajedništva i jedinstva koje priželjkuje američka administracija, moglo bi se afirmirati kroz državne institucije/razinu uz zadržavanje postojećih odredbi o paritetu, konsenzualnom odlučivanju i pravičnoj zastupljenosti svih konstitutivnih naroda te Ostalih, rekao je Vanjek.

Poštivanje konstitutivnosti, demokratskih načela i manjinskih prava

Odgovarajući na pitanje o alternativama predstavljenom konceptu, Vanjek kaže da bi se istovremeno mogao afirmirati europski princip supsidijarnosti na lokalnoj i županijskoj razini, a da pri tom entiteti djeluju kao posrednici demokratske volje i odlučivanja između te dvije razine.

-To je samo primjer koji ukazuje da su moguća rješenja unutar zadane strukture i odnosa, a da je dijalog o redistribuciji ovlasti i moći moguće voditi unutar istog uz nužno poštivanje konstitutivnosti i demokratskog načela predstavljanja, afirmaciju manjinskih prava i implementaciju svih odluka Europskog suda za ljudska prava, rekao je Vanjek.

Konstitutivnost se ne može tek tako ukinuti

Vanjek izrazito važnim smatra izbjegavanje zabluda i jasno iskazivanje da se konstitutivnost ne može tek tako ukinuti.

“Osim što bi to proizvelo nepremostiv ustavno-pravni vakuum i nesigurnost, to bi značilo i ukidanje naroda odnosno kršenje temeljnih ljudskih prava i načela demokracije. Ona se jedino može transformirati tako sto će se raščlaniti na druge pripadajuće vrijednosti i integrirati na različite načine u institucionalno-politički sustav. Takva načela, koja su inherentna konstitutivnosti i koja bi je mogla zbirno zamijeniti s istovjetnom težinom i značajem, bila bi primjerice: demokracija, federalizam, vladavina prava i konstitucionalizam te zaštita manjinskih prava (po uzoru na međunarodno relevantnu Referenciju o secesiji Quebeca Vrhovnog suda Kanade)”, kazao je Vanjek.

Sugovornik HMS-a nužnim smatra prethodno argumentirano i do kraja uvjerljivo obrazložiti je li i, ukoliko jest, zašto konstitutivnost uopće tolika prepreka i problem kako se to sve češće od strane pojedinih aktera naglašava, osobito jer je konstitutivnost egzistencijalno-organski ustavni princip.

-Ona je ujedno i domoljubna/patriotska ustavna kategorija par excellance, jer nije izraz prirodnog već ustavnog prava. Kao takva ne postoji izvan ustavnog okvira, što bi trebao biti dovoljan motiv svakom od naroda i njihovih predstavnika da se zalazu za njeno očuvanje kao jednog od osnova za daljnji ustavni i demokratski razvoj BiH, rekao je Vanjek o konstitutivnosti naroda.

Graditi etiku “razumnog neslaganja”

On je mišljenja je da je, prije bilo kakve ozbiljne, tolerantne i uključive rasprave o ovom i drugim sličnim pitanjima nužno adresirati sveprisutan govor mržnje u javnosti te postupno graditi „etiku dijaloga“ i „razumnog neslaganja“ u kontekstu javno-političke komunikacije.

-Jedino u takvim okolnostima moguć je dijalog sposoban generirati pogodan ustavni momentum. Dakle, već uvođenjem komunikacijskih praksi koje uvažavaju minimum kulture, pristojnosti, učtivost, umjerenosti, tolerancije i otvorenosti otvara se drugačiji konstitucionalni diskurs. U protivnom prijeti nam opasnost da ustav postane obični komadić papira, što je nedopustivo za svaku državu i društvo. U tom smislu najvrjedniji zaključak održanog saslušanja u Kongresu je da BiH treba ažuriran ustav, ali duboko prilagođen potrebama njegovog pluralitetnog društva i interesu očuvanja harmonije u okviru europske paradigme „jedinstva u različitosti“, kazao je Vanjek.

Dnevnik.ba