Rezolucija Europskog parlamenta o BiH izvjestitelja Dana Prede u kojoj se zahtijeva poštovanje načela federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja triju konstitutivnih naroda podijelila je bosanskohercegovačke javnosti pa je tako bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović dan prije usvajanja Rezolucije u EP otputovao u Strassbourg kako bi spriječio daljnje, kako je kazao, “etnoteritorijalne podjele BiH”. Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac u pismu europskim pučanima objašnjavao je, pak, kako su načela federalizma “pokušaj osvajanja teritorija što Hrvati ni u ratu nisu uspjeli“. Ipak, najdalje su otišli SDP-ovi zastupnici u Zastupničkom domu FBiH tražeći da se usvoji “Rezolucija Zastupničkog doma FBiH o osudi inicijative za federalizacijom države i entiteta s ciljem entnonacionalnih pidjela i snažanje separatistčkih tendecija“.
Vanjskopolitički novinar zagrebačkog Večernjeg lista Borislav Ristić u izjavi za Dnevnik.ba smatra kako će bošnjački unitaristi morati slijediti upute Europske unije i da kao dominatna nacija neće više moći majorizirati Hrvate u Federaciji BiH jer je sada i međunarodna zajednica “progledala“ i shvatila kako je unitarna građanska BiH nemoguća.
Međunarodna zajednica više ne podržava unitarizam
„Zagovornici unitarizacije BiH neće biti zadovoljni ovom rezolucijom, no za nadati se da će na kraju, ipak, slijediti primjer Europske unije i prihvatiti da ideološka rješenja nemaju moć nad realnošću“, rekao je Ristić.
Napominje i kako su prije tri godine, nakon Rezolucije EP, u Federaciji BiH izbili nasilni prosvjedi pod krinikom unitarističkih rješenja i stvaranja umjetne političke krize.
„Treba imati na umu i nemila događanja od prije tri godine, kada su, nakon slične rezolucije Europarlamenta, koja je bila puno blaža u formulacijama, izbili nasilni prosvjedi u Federaciji BiH, s ciljem izazivanja političke krize kako bi se, pod krinkom narodnog nezadovoljstva, na silu nametnula unitaristička rješenja“, zaključio je Ristić.
Navodi i kako koncept građanske BiH odgovara samo dominatnoj naciji i da je sve to i dovelo do podrivanja institucija i povrjeđivanja principa ravnopravnosti svih triju nacija u BiH.
„Takvoj situaciji je u velikoj mjeri pridonijela i politika međunarodne zajednice, koja je jako dugo insistirala na promašenom konceptu marginaliziranja nacionalnih pitanja u korist stvaranja unitarne građanske BiH. Takav koncept građanske BiH je, naravno, mogao odgovarati samo dominantnoj naciji, a on je u najvećoj mjeri i doveo do podrivanja institucija, uništavanja međusobnog povjerenja i povrijeđivanja principa ravnopravnosti svih triju nacija u BiH. Zato je dobro da od međunarodnih, u ovom slučaju europskih institucija dolaze signali koji pokazuju da je došlo do određenog sazrijevanja svijesti o neophodnosti reformi institucija devastiranih pogrešnim politikama“, rekao je Ristić.
Naveo je i kako je dosadašnja praksa omogućavala majorizaciju Hrvata u BiH i da je dosadašnja praksa pokazala, da u odusustvu jasnih institucionalnih jamstava, dominantna nacija stalno može narušavati prava drugih nacija.
Zbog svega toga, Ristić smatra kako Rezoluciju EP o BiH možemo smatrati korakom u dobrom smjeru koji bi trebao pridonijeti stabilizaciji političkih prilika u BiH – inzisitiranjem na institucionalnim rješenjima koja bi se zasnivala na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja znači priznavanje zahtjeva za poštovanjem prava konstitucionalnih prava svih triju nacija u BiH.
BiH asimetrična federacija
Kolumnist portala Index.hr Goran Vojković za Dnevnik. ba ističe kako je BiH već sada asimetrična federacija i kako s ovakvim ustavnim ustrojem ne može krenuti ozbiljno u postupak pridruživanja EU.
„BiH realno nije ni ozbiljno krenula u postupak pridruživanja što uz ovaj ustavni ustroj i nije moguće - država koja je namjerno nazvana samo "Bosna i Hercegovina" u biti predstavlja asimetričnu federaciju. S jedne strane imamo vrlo snažnu i kompaktnu Republiku Srpsku, koja se sve više ponaša kao zaokružena državna tvorevina (uostalom i praksa govori da Sarajevo tu ne može gotovo ništa), s druge strane imamo slabu Federaciju koja ne uspijeva riješiti ni temeljna pitanja kao što je pravo na lokalnu samoupravu u Mostaru“, rekao je Vojković.
Načela federalizma temelj funkcionalne BiH
Zastupnik u Hrvatskom saboru Nikola Grmoja (Most – nezavisnih lista) za Dnevnik.ba je izjavio kako su principi federalizma i decentralizacije temelji funkcionalne BiH.
„Principi federalizma, decentralizacije i supsidijarosti temelji su za funkcionalnu BiH. Izglasavanje Rezolucije u Europskom parlament pozitivan je signal i korak za bolju budućnost države. Drago mi je da je shvaćena potreba i za izmjenama izbornog zakona, odnosno legitimnim predstavljanjem svih naroda što je sasvim normalno i što se podrazumijeva u svim demokratskim državama“, rekao je Grmoja.
Dugogodišnji novinar Jutarnjeg lista Vlado Vurušić za Dnevnik.ba napominje kako je termin federalizacije prva izgovorila predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, a potom to prihvatio i šef Vlade RH Andrej Plenković.
Vurušić smatra kako treći entitet, odnosno hrvatski entitet, nije dobra opcija ukoliko bi unutar njega bile samo općine zapadne Hercegovine.
„Treći entitet ne bi riješio pitanje Hrvata u BiH nego zapečatio sudbine Hrvata u RS-u, pa i u Središnjoj Bosni – oni bi tamo postali nacionalna manjina“, rekao je Vurušić.
Sumnja kako itko u BiH može mirno pristati na teritorijalno redefiranje BiH koje bi obuhvatilo i RS, posebno Bosansku Posavinu.
„Federalizacija znači, očito i promjenu Daytona, No, je li to usuglašeno sa zemljama, pogotovo SAD-om, koje su mu garant. Rusija je recimo čvrsto na poziciji ne mijenjanja Daytona, kao i Srbija“, navodi Vurušić.
BiH se nije obračunala s radikalnim islamom
Vojković smatra kako se u ovakvoj nestabilnoj BiH razvijaju islamistički ekstremistički pokreti.
„BIH će nastaviti stagnirati, i politički i ekonomski, nastaviti će se iseljavanje (pri čemu će se najviše iseljavati Hrvati jer imaju mogućnosti za to, građanstvo EU), a dugogodišnja stagnacija će pomoći samo razviju različitih ekstremističkih pokreta, kako to u pravilu biva kada je država u stagnaciji i bez nade“, navodi Vojković.
Ristić također navodi kako je ovakvom tonu Rezolucije EU o BiH doprinijela i eskalacija islamskog terorizma u europskim zemljama.
„Ovakvom tonu Rezolucije i ozbiljnijem pristupu europarlamentaraca problemima u BiH svakako je doprinijela i situacija oko eskalacije islamskog terorizma u Europi i svijetu, gdje BiH nije učinila dovoljno kako bi se obračunala s radikalnim elementim, na što je, pored raznih sigurnosnih službi, nedavno skrenula pažnju i hrvatska predsjednica“, smatra Ristić.
Uspjeh hrvatske diplomacije
Ristić smatra kako je usvojena Rezolucija uspjeh hrvatske diplomacije.
„Na Rezoluciju svakako treba gledati i kao na uspjeh hrvatske diplomacije. Više smo puta mogli čuti i od Vlade i od strane predsjednice Grabar-Kitarović, BiH je vanjskopolitički prioritet za Hrvatsku. Ova rezolucija Europarlamenta je pokazala da je to doista tako, jer su u završni tekst ušle sve sugestije koje su stigle s hrvatske strane“, mišljenja je Ristić.
Dnevnik.ba