Hamed Aljović, član Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje povijesnih događaja i ličnosti Skupštine Županije Sarajevo, za BIRN BiH je potvrdio da je inicijativa došla od Općinskog vijeća Novi Grad, te da nije bio na sjednici Komisije kada je bilo glasanje.
“A i da sam bio, glasao bih za tu odluku. Na Skupštini sam glasao za”, rekao je Aljović, govoreći kako Alagić nije osuđen, već da je bio optužen, “te da je svatko nevin dok se ne dokaže suprotno”.
Prema prvobitnoj i izmijenjenoj optužnici Haaškog tribunala od 2001. i 2002. godine, Mehmed Alagić je bio optužen za ubojstvo, nasilje, okrutno postupanje, protupravno zatvaranje civila, razaranje naselja, sela, pljačkanje i uništavanje imovine, javne i privatne.
Kako se navodi na stranici Haaškog tribunala, on je 8. ožujka 1993. imenovan za zapovjednika Operativne grupe Bosanska krajina 3. korpusa Armije BiH (ABiH), zatim je 1. studenog 1993. imenovan za zapovjednika 3. korpusa i 26. veljače 1994. za zapovjednika 7. korpusa ABiH.
Alagić je umro 7. ožujka 2003., a istog mjeseca je Međunarodni sud zaključio postupak protiv njega, dok je kasnije osudio Envera Hadžihasanovića i Amira Kuburu – koji su bili obuhvaćeni u istom predmetu – za zločine u središnjoj Bosni na tri i pol, odnosno dvije godine zatvora.
Prema dokumentaciji koja je objavljena na internet stranici Skupštine Županije Sarajevo, odlukom se novoformiranoj ulici u naselju Nova Otoka na području Općine Novi Grad Sarajevo daje naziv Ulica generala Mehmeda Alagića.
Kako se navodi, nadležni organ uprave Općine Novi Grad Sarajevo dužan je da u što kraćem roku izvrši davanje naziva novoformiranoj ulici, a Županijski zavod za planiranje razvoja Županije Sarajevo da je u roku od osam dana uvrsti u Registar ulica, trgova i mostova.
U obrazloženju Komisije za obilježavanje, čuvanje i njegovanje povijesnih događaja i ličnosti Skupštine Županije Sarajevo navodi se da su, razmatrajući Zaključak Općinskog vijeća Novi Grad Sarajevo s popratnom dokumentacijom, usvojili njihov prijedlog, te ga uputili u skupštinsku proceduru koja ga je potvrdila.
Iz ove dokumentacije je vidljivo da je Općinsko vijeće još u rujnu 2017. prihvatilo prijedlog građana naselja Nova Otoka da ulica nosi Alagićevo ime.
Prema Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini, da bi se postiglo istinsko pomirenje i dugoročni prosperitet za sve građane u BiH, njeni politički lideri moraju iskazati značajnu i trajnu opredijeljenost i posvećenost. Ova opredijeljenost je, kako navode za BIRN BiH, vrijednost koju zajednički moraju dijeliti vlasti sa svih razina, jednako kao i građani i mediji.
“Lokalne vlasti bi se trebale suzdržati od svih radnji koje ne doprinose izgradnji povjerenja i pomirenja među građanima. Ovo uključuje praksu imenovanja ulica i institucija na način koji je neprikladan ili bi mogao biti uvredljiv. Promjena spornih naziva ulica i institucija na način koji je svima prihvatljiv bio bi dobrodošao korak ka smislenom pomirenju”, navodi se u odgovoru Misije, koja poziva sve strane da smire tenzije i prestanu s upotrebom zapaljive retorike – osiguravajući mir i stabilnost za dobrobit svih građana i građanki BiH.
Zlatko Prkić iz Hrvatske udruge logoraša Vareš kaže da bi ulice trebale nositi nazive po bosanskohercegovačkim službenicima, rudarima i slično, a ne po jednom čovjeku koji se tri ili četiri godine pokazao i koji je prema tumačenju “jednih, drugih ili trećih – ratni zločinac”.
“Ja nisam za takve stvari i mislim da je to vrlo negativno od onih koji to predlažu, a još gore ako netko to prihvati”, dodao je Prkić.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Republike Srpske Milorad Kojić smatra da odluka da se ulica u Sarajevu naziva po Alagiću predstavlja još jedan veliki šamar svim srpskim, ali i hrvatskim žrtvama. Republički centar je ranije financirao rad Komisija za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu i Komisija za istraživanja stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji.
“Na ovaj način nastavlja se jedna loša i uvredljiva praksa sarajevskih vlasti. Gdje je sada međunarodna zajednica da reagira? Zašto to sada ne urade i osude, a znali su, usporedbe radi, zabraniti slobodu govora u Republici Srpskoj”, istaknuo je Kojić.
BIRN BiH je u svibnju 2020. godine pisao da u BiH postoji više od deset primjera davanja naziva ulicama ili javnim prostorima i institucijama po optuženima za ratne zločine, što je izazvalo kritike Europske unije (EU) zbog razvoja revizionističkih narativa. Povjesničari i stručnjaci iz polja tranzicijske pravde naveli su tada da ako se ova praksa zakonski ne zabrani, u budućnosti će se vidjeti veliki broj ovakvih primjera, što će onemogućiti proces pomirenja.
U srpnju 2021. bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo je izmjene i dopune Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dodjela priznanja, nagrada, spomenica, bilo kakvog podsjetnika ili bilo kakve privilegije osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, bit će kažnjena zatvorskom kaznom od najmanje tri godine.
Identična kazna se, prema ovim izmjenama i dopunama, odnosi i na imenovanje javnih objekata kao što su ulice, trgovi, parkovi, mostovi, institucije, ustanove, općine ili gradovi, naselja i naseljena mjesta, te se odnosi na one koji na bilo koji način veličaju osobe osuđene pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Za davanje naziva ulicama, domovima ili parkovima nadležne su lokalne vlasti po kriterijima od čega je jedan da su te osobe dale značajan doprinos u povijesti BiH.
Iz Ureda za komunikacije Europske unije u Bosni i Hercegovini kažu da je BiH prešla dug put u ponovnom uspostavljanju povjerenja, unutar i između zajednica u zemlji. Međutim, kako navode, da bi se mir i pomirenje nastavili, priznavanje stradanja i uzajamno poštovanje među svima moraju biti dio puta naprijed.
“Ključno je da se svi akteri rade na stvaranju pozitivnog društvenog okruženja koje promovira toleranciju i razumijevanje. Istovremeno se trebaju suzdržati od aktivnosti koje stvaraju podjele u društvu i u suprotnosti su s najosnovnijim europskim vrijednostima. To uključuje praksu davanja imena ulicama, zgradama i drugim lokacijama po osobama protiv kojih je podignuta optužnica za ratne zločine ili osobama osuđenim za ratne zločine”, navode iz Europske unije.
Jedan od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU je poduzimanje konkretnih koraka na promociji okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevazišlo naslijeđe rata. Očekujemo od svih političkih aktera u Bosni i Hercegovini da doprinose ovom cilju, a u skladu sa svojim opredjeljenjem za perspektivu pristupanja EU.
U Izvještaju Europske komisije o napretku BiH za 2020. godinu se navodi da se još uvijek glorificiraju ratni zločinci.
Dnevnik.ba