Vijeće ministara BiH, odnosno cjelokupnu zakonodavnu i izvršnu vlast na državnoj razini, potrebno je formirati kako se potom moglo pristupiti izmjenama Izbornoga zakona BiH. Formiranje Vlade FBiH nema nikakvih dodirnih točaka s izmjenom Izbornoga zakona BiH, te se stoga hrvatske stranke neće ni žuriti s uspostavom te razine vlasti. Županijske vlade će, pak, biti formirane što je brže moguće.
To je sažetak stava hrvatske politike u BiH vezane za uspostavu vlasti nakon posljednjih Općih izbora. Stav svih hrvatskih stranaka je da je uvjet za bilo kakvu uspostavu vlasti upravo izmjena Izbornoga zakona BiH i to na način da jedan narod drugom ne bira političke predstavnike.
Nikad više dva bošnjačka člana…
„Nikad više bošnjački narod neće izabrati dva člana Predsjedništva BiH. Čvrsto vjerujem da ćemo pronaći partnere za promjene Izbornoga zakona“, rekao je nedavno predsjednik HNS-a BiH i HDZ-a BiH Dragan Čović te tako zapravo sublimirao stav hrvatske politike vezane za izmjene Izbornoga zakona BiH.
Naime, Izborni zakon BiH opterećen je presudama Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić kao i presudama Europskoga suda za ljudska prava (Sejdić-Finci, Pilav, Zornić) te je na posljednjim izborima pokazana sva apsurdnost tog zakona.
Izbor Željka Komšića bošnjačkim glasovima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH eklatantan je primjer svega onoga što je pogrešno s tim zakonom. To je uostalom prepoznato i u presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić gdje je rečeno da mora postojati veza između onih koji biraju i onih koji su izabrani u tijelima vlasti predviđenim za nacionalno predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama. Te razine su Predsjedništvo BiH i domovi naroda na državnoj i federalnoj razini. Pojednostavljeno rečeno, Ustavni sud je prepoznao izbornu prijevaru koja je utjelovljena u izboru Komšića u Predsjedništvo BiH.
Ipak, postavlja se pitanje kako provesti izmjene Izbornoga zakona, s obzirom na to da je bošnjačkoj politici „vitalni nacionalni interes“ nastaviti nametati političke predstavnike u prvom redu Hrvatima, a onda i Srbima.
„Izborni zakon se vrlo teško, gotovo nikako može izmijeniti bez formiranja vlasti na državnoj razini. Činjenica je kako se svaki, pa tako i Izborni zakon usvaja u dva doma Parlamenta BiH, ali je također činjenica kako su za donošenje svakog, pa tako i ovoga zakona nužna mišljenja ministarstava iz Vijeća ministara u čijoj je nadležnosti“, rekao je za Dnevnik.ba Mario Karamatić, predsjednik HSS-a BiH i član Predsjedništva HNS-a BiH.
„Preoptimistično bi bilo očekivati da ministri i stranke koje neće biti u idućem sazivu Vijeća ministara odrade svoj dio posla te je zbog toga nužno formiranje Vijeća ministara čim prije“, istaknuo je Karamatić.
Vlada FBiH druga priča
U sadašnjem Vijeću ministara i dalje sjede ministri iz Saveza za promjene (koalicija SDS, PDP) iz Republike Srpske i jasno je da oni neće sudjelovati u izmjenama Izbornoga zakona. Također, potpuno je jasno da je SNSD-u Milorada Dodika silno stalo da se što prije uspostavi novo Vijeće ministara i da preuzmu ministarske pozicije.
„Vlada Federacije je, u svijetlu donošenja Izbornog zakona, apsolutno nebitna, tako da nema potrebe ulaziti u priču o formiranju nove Federalne vlasti prije nego se usvoji novi Izborni zakon. Imajući u vidu kako stranke HNS-a trenutačno imaju šest federalnih ministara i predsjednika Federacije BiH, nema nikakve potrebe za bilo kakvom žurbom“, rekao je Karamatić.
I sam Čović je u više navrata izjavljivao kako se što prije treba pristupiti uspostavi Vijeća ministara, dok je Vlada FBiH „druga priča“.
„(Izborni zakon) je apsolutni uvjet za uspostavu vlasti. Izborni zakon mora biti prethodna faza traženja partnerstava sa strankama s kojima ćemo napraviti novu reformsku agendu u kojoj bi trebalo definirati ekonomsku stabilnost, pravnu sigurnost i europski put BiH“, rekao je Čović u jednom intervjuu netom nakon izbora.
Sarajevo i dalje šuti i zbog toga tavorimo u mjestu
Bariša Čolak, izaslanik u državnom Domu naroda za Dnevnik.ba je potvrdio kako će izmjenama Izbornoga zakona pristupiti odmah nakon uspostave Vijeća ministara.
„Jasno je da od početka imamo prisutan jedan te isti stav kod bošnjačke politike. Oni se uopće ne upuštaju o raspravu o legitimnom političkom predstavljanju. Mi smo se naslušali svega vezano za legitimno predstavljanje. Neki to izjednačavaju s fašizmom što je dno-dna zdravog razuma. Činjenica je da još uvijek u javnosti nemamo stava da je bošnjačka politika spremna odreći se komoditeta da nameću političke predstavnike Hrvatima ali i Srbima“, rekao je Čolak.
Dodao je kako „krnji Izborni zakon“ stalno daje Bošnjacima mogućnost da drugima nameću političke predstavnike.
„Nažalost, još uvijek niti od jedne stranke iz Sarajeva nismo čuli da kaže: ‘pa ljudi idemo ovo riješiti, zbog ovoga tavorimo u mjestu i vrijeme je da se ovo pitanje skine s dnevnog reda‘. Ako se ne prihvaćaju odluke ustavnoga suda vlastite države, pa kako se onda namjerava graditi država BiH“, rekao je Čolak.
Također, istaknuo je kako je za sve potrebna politička volja predstavnika sva tri naroda.
„Ne znam kamo idemo ako oni kojima su puna usta BiH ne priznaju presude Ustavnoga suda BiH. Ipak, ne preostaje nam ništa drugo nego da nastavimo insistirati na rješenju Izbornog zakona“, rekao je Čolak i dodao kako se više ni na jedne izbore ne smije izaći s postojećim pravilima.
Puka popuna pozicija je čista izdaja naroda
Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić u izjavi za Dnevnik.ba kaže kako Izborni zakon za hrvatsku politiku mora biti crta ispod koje ne smiju ići.
„Ako hrvatska politika želi ostati dosljedna, onda neće dopustiti uspostavu izvršene vlasti u Federaciji bez prethodnih izmjena Izbornoga zakona BiH. Za to imaju apsolutno legitimno pravo jer je slučaj Komšić, te Šajinović i Fejzić u Domu naroda, prevršio svaku mjeru. Pristajanje na popunjavanje pozicija, ministarskih fotelja, bila bi zapravo izdaja očekivanja hrvatskih birača“, precizan je Krešić.
I nakon posljednjih izbora pokazalo se da bošnjačka politika ne želi Hrvate majorizirati samo na razini Predsjedništva BiH, nego i na razini domova naroda, napose onog Federalnog. Ovoga puta to im nije uspjelo, ali nema nikakvoga jamstva da im neće uspjeti sljedećega puta. Da bi bošnjačka politika ovladala Klubom Hrvata u Domu naroda FBiH potrebno im je samo da skupe šest halal-Hrvata. To su već jednom bili uspjelu, doduše uz pomoć visokog predstavnika, kad su formirali platformašku Vladu FBiH u kojoj nije bilo hrvatskih političkih predstavnika.
„Politici hrvatskog naroda nedostaje nacionalne discipline i političke dosljednosti. Postali smo taocima elita iz redova HDZ-a, gdje ne pravim razliku između jednog i drugoga, i taoci situiranja godinama istih ljudi na različita mjesta. Politika prekomjernog najedanja prije štrajka glađu koji će trajati dok se ponovno ne ogladni. Netom nakon izbora, nakon eklatantnog nametanja drugog, odnosno, prvog bošnjačkog člana Predsjedništva u liku i djelu Željka Komšića, stvorila se prigoda za definitivno raskrštavanje o samom konceptu BiH kao države. Hoće li to biti država dominacije najbrojnijeg, ili država jednakopravnih. Tada sam govorio kako se bilo kakva uspostava vlasti mora uvjetovati ne samo Izbornim zakonom, nego i izmjenama Ustava, po cijenu krize, a da će najgori scenarij biti onaj ako se naša politika svede na hdzovsko ‘daj što daš‘. To je za većinu bilo preradikalno‘, pa se ostalo samo na ‘ne ulasku u vlast‘ bez izmjena izbornog zakona“, izjavio je za Dnevnik.ba Slaven Raguž, predsjednik HRS-a i član Predsjedništva HNS-a BiH.
Dva rješenja
Odluka o ne ulasku u vlast bez izmjena Izbornog zakona, rekao je, u međuvremenu je evoluirala u „ne ulasku u vlast na Federalnoj razini“, pristavši prethodno na protuustavnu popunu Doma naroda u skladu s jednako tako protuustavnom odlukom SIP-a.
„Ispostavilo se da se moralo prije izmjena Izbornog zakona situirati određenu grupaciju ljudi na državne jasle kako ne bi došli u situaciju ulaska u borbu za te izmjene zakona bez troškova reprezentacije, službenih vozila, besplatnog benzina, putovanja u inozemstvo itd. Trenutno je izmjena Izbornog zakona preduvjet za kreiranje vlasti na federalnoj razini, što u načelu poštujem, ali postavljam pitanje koja je razlika djelovanja aktualne federalne vlade u tehničkom mandatu i cijele izvršne vlasti na toj razini, na čelu s predsjednikom Federacije Čavarom bez izmjena Izbornog zakona? Opravdanje ne može biti ni iščekivanje odluke Ustavnog suda po apelaciji Borjane Krišto, jer sve i da se ista usvoji u potpunosti, ne postoje nikakve garancije da će se ista implementirati“, rekao je predsjednik HRS-a.
Jednokratno rješenje, smatra, bilo bi inzistiranje do kraja na izmjenama Izbornog zakona kao conditio sine qua non, a ne kao izraz spremnosti partnera da će se one dogoditi.
„Dugoročno rješenje bi bila kompletna promjena političke svijesti hrvatskog naroda u BiH, što je po meni postao generacijski problem. Politika nam je postala gerijatrijska klinika mentalnih komunista i njihovih klonova koji desetljećima ne poznaju, ne umiju poznavati i grčevito se bore da ne upoznaju život van politike i parazitiranja nad novcem poreznih obveznika. Nama je potreban reset, a kako doći do njega, odgovor na to pitanje traži jednu širu raspravu“, zaključio je Raguž.
Dnevnik.ba