U sjeni pandemije korona virusom miruju politički procesi koji bi trebali napokon Mostarcima omogućiti izlazak na izbore i to nakon punih 12 godina. Ove godine, na jesen, trebali bi biti održani lokalni izbori, no sve je izvjesnije kako će Mostar i Mostarci ponovno ostati bez zakonodavne vlasti. U međuvremenu je i Europski sud za ljudska prava u predmetu „Baralija“ utvrdio kako se građanima Mostara krše ljudska prava jer nemaju pravo izbora svojih političkih predstavnika u lokalnoj vlasti, ali i otvorio vrata Ustavnome sudu BiH da donese set pravila temeljem kojih bi se u Mostaru mogli održati izbori.
Time su političke stranke dobile novi alibi za nerješavanje problema u Mostaru. Tako će umjesto Parlamenta BiH koji je jedini nadležan mijenjati Izborni zakon BiH u dijelu koji se tiče Mostara, taj posao vjerojatno uraditi Ustavni sud, a sve glasnije se nagađa kako bi nova „privremena“ izborna pravila za Mostar moglo donijeti i Središnje izborno povjerenstvo BiH, posebno nakon što je SDA ovladala ovom institucijom. To što SIP ima isključivu nadležnost provođenja Izbornog zakona a ne i njegovoga mijenjanja, nikog u državi posebno ne dodiruje. Situacija se dodatno usložnjava zbog pandemije korona virusa, jer se spominjalo kako bi se zbog pandemije lokalni izbori mogli odgoditi za proljeće sljedeće godine. Time se pak dodatno ruši ionako krhka demokracija u BiH.
Zloupotreba pandemije
„Prešutna namjera je da se zloupotrijebi kriza s korona virusom ne samo kako bi se odgodili izbori ove godine, nego kako lokalni izbori ne bi bili ni dogodine, nego tek 2022. zajedno sa Općim izborima. Spajanje Općih i lokalnih izbora, nominalno, nije loša ideja, no u ovom slučaju bi se radilo o cementiranju državnog udara iz Sarajeva, što sada, tijekom stanja prirodne nesreće, imamo na sceni. Dogodila bi se svojevrsna izborna mostarizacija cijele vertikale od Federacije, do lokalne samouprave. Imamo protuustavnu situaciju da nova Vlada FBiH ne postoji, stara radi u punom kapacitetu kao da je nova. Istu situaciju imamo sa izvršnom vlašću u HBŽ i HNŽ. Odgađanjem lokalnih izbora ta situacija bi se preslikala na sve jedinice lokalne samouprave. Vijećima, odnosno, zakonodavnoj vlasti bi istekao mandat, dok bi načelnici i gradonačelnici, u vidu lokalnih šerifa, dobili apsolutističke ovlasti“, mišljenja je predsjednik HRS-a i zastupnik u Skupštini HNŽ-a Slaven Raguž.
Dodaje kako se takav scenarij jednostavno ne smije dozvoliti. Ukoliko se korona-kriza nastavi, moraju se, veli, stvoriti odgovarajući uvjeti za provedbu izbornog procesa. Pita se zašto ne govoriti o uvođenju elektroničkog načina glasovanja?
„Nitko ne spominje niti želi uopće razgovarati o prilagodbi izbornog procesa higijensko epidemiološkim uvjetima, jer bi to značilo otežavanje izbornih krađa“, smatra predsjednik HRS-a.
Posljednji put izbori za mostarsko Gradsko vijeće održani su u jesen 2008. godine. Iz reda gradskih vijećnika za gradonačelnika je izabran Ljubo Bešlić koji i danas obnaša dužnost gradonačelnika. Vijećnicima Gradskog vijeća mandat je istekao 2012. godine, tadašnje Vijeće je raspušteno a novo nikad nije izabrano. Tako je Mostar već punih osam godina grad bez ikakve lokalne zakonodavne vlasti.
Izvorište svih problema u funkcioniranju Grada Mostara leži u gradskom Statutu koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown. Prema nametnutom Statutu, glas svih građana Mostara nije vrijedio jednako. Kako bi stvorio umjetni politički balans između Hrvata i Bošnjaka, Ashdown je pojedinim stanovnicima Mostara dao veću vrijednost glasa.
Naime, vijećnici Gradskog vijeća Grada Mostara birali su se sa šest gradskih područja i sa jedinstvene gradske liste. Problem je nastao jer gradska područja imaju drastično različit broj stanovnika a daju jednak broj vijećnika – po tri. Tako su recimo jednak broj vijećnika davala gradska područja Sjever i Jugozapad, iako Sjever ima višestruko manji broj stanovnika. K tomu, stanovnicima središnje gradske zone (nekadašnja ratna linija razdvajanja) djelomično je bilo oduzeto aktivno i pasivno biračko pravo.
Ustavni sud BiH je takve odredbe proglasio neustavnima te je bilo naloženo Parlamentu BiH da izmijeni Izborni zakon u dijelu koji govori o izborima u Mostaru. Kako se to nikad nije dogodilo, Ustavni sud je iz Izbornog zakona izbrisao dijelove koji govore o izboru vijećnika sa šest mostarskih gradskih područja. Izbor vijećnika s jedinstvene gradske liste nije diran. Tako je prošlo već osam godina otkad Mostar nema zakonodavnu vlast.
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić za Dnevnik.ba kaže kako on silno želi da se izbori održe.
„Vjerojatno sam osoba koja najviše želi izbore u Mostaru. Već godinama Grad funkcionira bez Gradskog vijeća i to nas koči u razvoju. Mnoge odluke koje treba donijeti u isključivoj su nadležnosti Gradskog vijeća kojeg nema i stoga se ni potrebne odluke ne donose. To koči razvoj grada. Također, Vijeće je, između ostaloga, nadležno i za kontroliranje rada javnih gradskih poduzeća“, rekao je Bešlić uz opasku kako on ne može utjecati na Parlament BiH i natjerati ih da mijenjaju Izborni zakon.
„Ne bih htio niti bilo što prognozirati. No, želim biti optimist i vjerujem da će se naposljetku izbori ipak održati zajedno s drugim jedinicama lokalne samouprave u BiH“, istaknuo je Bešlić.
Čedo OHR-a
Novinar Faruk Kajtaz pak smatra kako će u Mostaru najvjerojatnije biti izbora, ukoliko ih bude na nivou BiH.
„Sve će naravno zavisiti od daljeg razvoja epidemiološke situacije u BiH i regionu. Ali sa čisto političke tačke gledišta smatram da je sada svima jasno da izbora, jednostavno mora biti, jer je potpuno neprihvatljivo da su zadnji izbori u gradu održani još prije 12 godina!? Vjerujem da bi ključni poticaj za pronalaženje rješenja za izbore u Mostaru mogao doći iz diplomatskih krugova. Diplomate su se u Mostaru uvijek dosta pitale, pa tako nešto očekujem i ovaj put. Uostalom Statut, koji je proglašen neustavnim je ‘čedo OHR-a‘, pa je i to, vjerujem - dodatni motiv. Pitanje Mostara je urgentno i ne može biti uslovljavano nikakvim drugim prethodnim pitanjima, na drugim nivoima vlasti. Takav pristup Mostar neće odvesti nigdje. Kriza jednostavno predugo traje i građani Mostara već osjećaju dugotrajne efekte jednog ovakvog stanja“, istaknuo je Kajtaz u izjavi za Dnevnik.ba.
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović također očekuje da će se izbori u Mostaru održati kad i u ostalim gradovima i općinama u zemlji. No, naglašava kako nije realno očekivati da će se provesti odluka Ustavnoga suda za Mostar i sukladno njoj izmijeniti Izborni zakon.
„Zbog rokova u kojima SIP treba raspisati izbore nije realno očekivati da se promijeni Izborni zakon sukladno presudi Ustavnog suda, a bilo kakvo nametanje pravila za Mostar i pravljenje Grada Mostara slučajem nije pošteno i korektno prema svim građanima Mostara“, rekao je Cvitanović za Dnevnik.ba.
Nužno je, smatra, osigurati ista pravila za sve gradove i općine, odnosno Mostara ne bi trebao biti izuzetak ni po čemu.
„Što se tiče uopće lokalnih izbora u listopadu, nadam se da će biti raspisani u zakonskim rokovima te da će epidemiološka situacija dopustiti raspisivanje i održavanje izbora sukladno Izbornom zakonu“, izjavio je predsjednik HDZ-a 1990.
Fingiranje sukoba i međunarodna zajednica
Zanimljivo je pak kako su HDZ BiH i SDA gotovo usuglasile rješenje za Mostar, odnosno izmjene izbornih pravila za izbor vijećnika u Gradsko vijeće Mostara. Postoje dva usuglašena modela koja su prihvatljiva objema strankama. No, unatoč tomu, šanse da ti prijedlozi prođu parlamentarnu proceduru ravni su nuli. S jedne strane, SDA želi da se istovremeno dogovore i izmjene gradskog Statuta, dok bi HDZ BiH da se paralelno s Mostarom rješavaju i usvajaju i druge izmjene Izbornoga zakona BiH (način izbora članova Predsjedništva BiH i izaslanika u domove naroda).
Ni jedan ni drugi zahtjev nemaju nikakve šanse za prolaz. Statut, naime, mogu mijenjati samo izabrani gradski vijećnici, a nikako stranački dužnosnici. Također, sveobuhvatnu reformu Izbornoga zakona bi bilo naivno očekivati jer bi to onda značilo da se političko Sarajevo odriče mogućnosti nametanja političkih predstavnika hrvatskome narodu.
„Nažalost, obistinile su se naše već izrečene tvrdnje. Izvjesno je da se vladajuća HDZ i SDA koalicija, ponovno dogovorila - da se ne dogovori. Cilj je fingiranje sukoba, dok će ‘lopticu‘ prebaciti Ustavnom sudu. Svaka će stranka na kraju uputiti svoj prijedlog u parlamentarnu proceduru, znajući unaprijed da ni jedno rješenje, bez dogovora šireg kruga stranaka, realno nema izgleda za usvajanje, što jasno ukazuje da uopće ne razmišljaju o pronalasku rješenje, već su to prepustili Ustavnom sudu. Tako sebi pripremaju plodno tlo za predizborno dizanje nacionalnih tenzija, pomoću kojih planiraju ponovno zastrašivati građana, a sebe pretvarali u ‘nacionalne zaštitnike‘“, izjavio je za Dnevnik.ba Arman Zalihić, predsjednik mostarske gradske organizacije SDP-a BiH.
Izbori će se, dodaje, unatoč tomu, održati, ponajprije zahvaljujući diplomatskoj ofenzivi međunarodne zajednice.
„Rok vlastima ističe na jesen, no imajući u vidu vrijeme potrebno za organizaciju, možemo ih očekivati tek početkom 2021. godine. Toga su svjesni u HDZ-u i SDA, što se jasno vidi po predizborno skrojenom gradskom proračunu. Međutim, razina nečasnih radnji i kriminala, koja je proporcionalna nezadovoljstvu građana, toliko je velika da će je teško prikriti krpanjem rupa i ‘ping-pong nacionalizmom‘“, rekao je Zalihić.
Raguž, pak, upozorava treba čekati sudski rasplet oko imenovanja članova Središnjeg izbornog povjerenstva. Nakon pravno upitnog imenovanja novih članova, smatra predsjednik HRS-a, namjera je bila da SIP definira privremeno izborno rješenje za Mostar, po istom receptu kao što su donesena privremena pravila za provedbu Općih izbora, a znamo kako su u nas privremena rješenja uvijek stalna.
„Vjerojatno, uz definiranje izbornih pravila zadovoljili bi se apetiti SDA o diranju i u Statut Grada, što se nikako ne smije dopustiti. O Statutu mogu isključivo odlučivati novi vijećnici Gradskog vijeća. Situacija s korona virusom je trenutno stvari stavila na čekanje. Ovdje je bitno sudskim putem osporiti imenovanje članova SIP-a, kako bi se osiguralo pravična provedba odluke Ustavnog suda po pitanju izbora u Mostaru“, izjavio je Raguž.
Domaće rješenje
Iz HDZ-a BiH pak poručuju kako se izbori u Mostaru moraju održati i da se izmjene Izbornoga zakona BiH koje će omogućiti održavanje izbora u Mostaru moraju usvojiti kroz parlamentarnu proceduru u Parlamentu BiH, kako to nalaže i odluka Ustavnoga suda BiH i presuda Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu.
„Pandemija koronavirusa COVID-19 i mjere prevencije koje su nadležne institucije propisale usporile su ali ne i zaustavile aktivnosti na pronalasku rješenja za cjelovitu izmjenu Izbornoga zakona BiH, čime bi se otklonila diskriminacija ali i mogućnosti zloupotrebe izbornog procesa na svim razinama. Što se tiče prijedloga za izmjenu izbornih pravila za grad Mostara, stav HDZ BiH ostaje nepromijenjen, imamo dva nesavršena ali kompromisom svih, pripremljena izborna modela, tzv. model A i B, koji podjednako ispravljaju diskriminaciju nametnutu od strane OHR-a, ono najvažnije u potpunosti provode Odluku Ustavnoga suda BiH, te u konačnici predstavljaju domaće rješenje višegodišnjeg problema“, rečeno je za Dnevnik.ba iz GO HDZ BiH Mostar.
Svakako smatramo, dodaje se, da se lokalni izbori, a posebno izbori u Mostaru, moraju držati, ali u ovakvim okolnostima pitanje je hoće li to biti izvedivo.
„U svakom slučaju je izuzetno važno naglasiti da bilo kakve izmjene Izbornog zakona BiH, tehničke prirode odnosno rokova za raspisivanje izbora ili suštinske kao što su izborna pravila za grad Mostar, izbor izaslanika u Dom naroda PFBiH ili izbor člana Predsjedništva BiH, može i mora donijeti zakonodavno tijelo koje za to ima mandat. Nikakva privremena ili nametnuta rješenja neće donijeti ništa dobro BiH“, stav je HDZ-a BiH.
Općine i urbanizam
S druge strane, iz SDA su više puta ponovili kako žele više jedinica lokalne samouprave na teritoriju Grada Mostara, iako Ustavni sud to pitanje uopće nije ni doticao. Čak je i Glavni odbor SDA krajem ljeta prošle godine usvojio zaključak kojim se predlaže usvajanje zakona o Mostaru u Parlamentu FBiH. Tim zakonom bi se Mostar organizirao kao jedinstven Grad s više općina dok bi se gradonačelnik rotirao – jedan mandat na čelu grada bio bi Hrvat a drugi mandat Bošnjak. Cilj SDA je osigurati autonomiju u urbanizmu na teritoriju na kojem su Bošnjaci većina. Zbog tog se traži formiranje općina na području Mostara. Također, insistiranje na izmjenama Statuta, govori kako se SDA ne žuri rješavati pitanje Mostara.
„Često predstavnici međunarodne zajednice, kao i HDZ-a kažu da treba usvojiti samo izmjene Izbornog zakona, a da novo Vijeće usvoji izmjene Statuta. Visoki predstavnik i OHR su krivi što nemamo Gradsko vijeće. Postoji i za ovo rješenje, SDA je na 7. kongresu u usvojenoj deklaraciji, između ostalog, rekla da se pitanje uređenja Mostara treba riješiti zakonom o Gradu Mostaru, kako je to predvidio i Ustav FBiH. Zakonom koji bi se usvojio u federalnom Parlamentu i bio bi obaveza budućih vijećnika da te odredbe prenesu u Statut ili bi visoki predstavnik mogao izvršiti izmjene Statuta koje su usvojene tim zakonom“, rekao je sarajevskim medijima šef mostarske organizacije SDA Salem Marić u jesen prošle godine.
Po svemu sudeći, Mostar je i dalje jako daleko od održavanja izbora i normalizacije političkih odnosa u gradu. Naprotiv, danas smo u situaciji da cijela država počinje sličiti Mostaru u političkom smislu. Također, na primjeru Mostara se najbolje može vidjeti koliko su štete našim životima nanijeli različiti međunarodni avanturisti koji su se motali po BiH i navodno nam pomagali a zapravo su nam besramno podmetali kamen smutnje gdje god su mogli. Gotovo ni jedno rješenje međunarodnih poslanika nije bilo dobro po stanovnike BiH nego je uvijek iznova kompliciralo ionako krhke međunacionalne odnose.
Mostar je najbolji primjer.
Dnevnik.ba