Šimićevi susreti: Čuvajmo naše dvije domovine BiH i Hrvatsku

Predstojnik Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas kazao je kako mu je veliko zadovoljstvo što je u Mostaru na manifestaciji 59. Šimićevi susreti, najdugovječnije kulturne manifestacija u Bosni i Hercegovini.  

„Drago mi je da je Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima sudjelovanje u svemu što se događa ovih dana u spomen i sjećanje na braću Šimić Antuna Branka i Stanislava koji su ostavili veliki trag u Hrvatskoj književnosti“, rekao je Milas.  

Milas ističe kako trebamo po uzoru na braću Šimić i dalje čuvati naše dvije domovine Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku te dodaje kako trebamo povezivati i književnost njihovom riječju i da "ne budemo i dalje maleni ispod zvijezda".  

„Kroz sve manifestacije i sve ono što kultura jest u kontekstu Hrvata kao jednog naroda koji živi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, na inicijativu općina i kulturnih udruga, Središnji ured u svakom natječaju i javnim pozivima treba biti prisutan u Bosni i Hercegovini na sve moguće načine“, kazao je Milas.  

Dodao je kako trebamo čuvati nacionalni identitet po kojemu se priznajemo kao jedan narod, bez obzira radi li se o Hrvatima u BiH, Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu.  

Načelnik Općine Grude Ljubo Grizelj kazao je kako su Šimićevi susreti veličina Hrvata porijeklom i rodom iz Općine Grude.  

„Antuna Branka Šimića nesebično dijelimo s cijelim hrvatskim narodom, a ne samo u BiH nego kao kulturnu vrijednost i stečevinu njegovih djela s Hrvatima na svijetu. Antun Branko Šimić je djelovao i radio u korak s vremenom na početku 20. stoljeća u vrijeme ekspresionizma“, rekao je Grizelj.  

Grizelj dodaje kako mu je drago da u Gradu Mostaru postoji osnovna škola koja nosi naziv po hercegovačkom književniku.  

„Šimićevi susreti su manifestacija kojima mladima želimo sačuvati i osvijestiti sjećanje na velikog pjesnika. Njegova djela su vječna i besmrtna, ali sjećanje je najvažnije“, kazao je Grizelj.  

Predsjednik društva Hrvatskih književnika Herceg Bosne Ivan Baković kazao je kako Šimićeva djela treba prevoditi i na svjetske jezike.  

„Volio bih da se revitalizira ta ideja da se Antuna Branka prevede barem na glavne jezike, da nam bude veleposlanik kulture u Europi. Djela Antuna Branka Šimića traju već 59. godina i pojavilo se još jedno izdanje njegovih djela koje danas predstavljamo u Kosači“, kazao je Baković. 

Baković ističe kako je Jure Kaštelan najbolje opisao Šimića: „Pojavio se i nestao kao meteor, ostala je svjetlost“.  

„Mali dio Šimićevih susreta organiziramo svake godine, te primjećujemo da se njegova djela još uvijek čitaju, djela su ušla u čitanke i još uvijek je aktualan. Profesor Palameta je rekao da kada čitate Šimića osjetite kao da smo suvremeni, njegova riječ vrijedi i danas“, rekao je Baković.  

Učenici su pripremili recitacije pjesama Šimića, osim toga stigli su i studenti iz Kluba studenata Hrvatskog jezika „Franje Milićevića“ s Filozofskog fakulteta. U petak je svečana akademija na kojoj će se govoriti o stvaralaštvu Šimića, te će se dodijeliti nagrade za učenike osnovnih i srednjih škola.  

Dnevnik.ba