Unatoč tomu što je do izbora ostalo još svega oko mjesec i pol, još uvijek ne postoje uvjeti za zakonito održavanje Općih izbora u BiH.
Naime, budući da nije provedena presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić te da su doslovno obrisane rečenice iz Izbornog zakona BiH koje reguliraju izbor izaslanika u federalni Dom naroda, jasno je kako danas ne postoje zakonski uvjeti za održavanje demokratskih izbora u BiH.
Ono što imamo je Izborni zakon pun rupa, čiji su dijelovi proglašeni neustavnima i doslovno pobrisani te koji je opterećen nizom presuda Europskog suda za ljudska prava. Ukoliko se vrlo skoro nešto ne promijeni, jasno je kako ne postoje uvjeti za zakonito održavanje izbora i Hrvati na njih ne bi trebali izaći.
Ovdje nije riječ ni o kakvom bojkotu, jer je bojkot politička odluka, nego je riječ o nepostojanju pravnih uvjeta za zakonito održavanje izbornog procesa s obzirom na to da nije provedena presuda Ustavnoga suda u predmetu Ljubić.
Stoga se i čeka odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta kojom on treba provesti presudu Ljubić onako kako je to Ustavni sud naložio. Pojednostavljeno, Schmidt treba omogućiti da se pri izboru izaslanika u Dom naroda FBiH zajamči legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina. Trebao bi također isto načelo primijeniti i na izbor članova Predsjedništva BiH jer je i to dio presude Ljubić.
Kako danas stvari stoje, bošnjačko biračko tijelo može, ne mora ali može, izabrati dva člana Predsjedništva BiH, čitav Klub Bošnjaka i ostalih u Domu naroda FBiH kao i dvije trećine srpskog kluba te jednu trećinu hrvatskoga.
To je ujedno i razlog zbog kojeg bošnjačka javnost vrši gotovo neizdrživ pritisak na visokog predstavnika da ne donosi izmjene Izbornog zakona. Bošnjačka politika želi kroz rupe u Izbornom zakonu ovladati Federacijom BiH i s dvije trećine vlasti na razini države BiH.
Na takav scenarij Hrvati ne bi trebali pristati. Hrvatske političke stranke jesu prijavile kandidatske liste za predstojeće izbore i to u dobroj vjeri da će do izmjena Izbornog zakona ipak nekako doći. No, to ne znači da bi na izbore trebali i izaći ako će izlazak na izbore značiti legaliziranje političkom nasilja nad građanima BiH hrvatske nacionalnosti i njihovo praktično pretvaranje u nacionalnu manjinu, odnosno završetak ratnih planova bošnjačkog političkog vodstva s kraja prošlog stoljeća.
BiH se nalazi na prekretnici. Država BiH u kojoj tri konstitutivna naroda nisu jednakopravna nije prihvatljiva za Hrvate, nego naprotiv postaje neprijateljski državni entitet za ukupnu hrvatsku naciju. To je politički stav koji je artikuliran do sad nebrojeno puta.
Visoki predstavnik se stoga nalazi pred izborom: ili će pomoći izgradnji nacionalne države Bošnjaka na dijelu teritorija današnje BiH i time srušiti Dayton, ili će pomoći izgradnju BiH kao države u svemu jednakopravnih konstitutivnih naroda i svih ostalih građana, kako je to i zapisano u Daytonskom mirovnom sporazumu.
Dnevnik.ba