Article_Top_970x250

U FBiH svako treće dijete žrtva vršnjačkog nasilja, posebno aktualno cyber nasilje

rezultati istraživanja

U FBiH svako treće dijete žrtva vršnjačkog nasilja, posebno aktualno cyber nasilje

pro 26, 2019
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Ilustracija: Arhiva

Promatraču, žrtvi i nasilniku je potrebna ista pažnja jer problem ima iste korijene, samo se drugačije manifestira'', ispričao je Dedović

Vršnjačko nasilje je sve više prisutno u bh. društvu, a to potvrđuju i rezultati istraživanja da je svako treće dijete u Federaciji BiH žrtva istoga.

Istraživanje je prošle i pretprošle godine provelo Udruženje ''Kap'' i ono je bilo povod Centru za razvoj omladinskog aktivizma (CROA) da kroz projekt ''Vršnjačko nasilje nema šanse'', u osnovnim i srednjim školama u Općini Novo Sarajevo provedu obuku nastavnog osoblja i učenika kako bi se prepoznalo i preveniralo vršnjačko nasilje, piše Klix.ba.

''Ovi rezultati su poražavajući za cijelu državu, mi smo se sada bazirali na jednu općinu, ali se nadam da ćemo u budućnosti proširiti naše aktivnosti. Također, UNICEF je 2010/2011. godine uradio istraživanje gdje su se, pored obiteljskog, dotaknuli i vršnjačkog nasilja koje je eto prije gotovo 10 godina bilo u velikom porastu, ali mišljenja smo da se ni dnaas ta situacija nije znatno promijenila u odnosu na ono kako bi trebalo biti'', kazala  je projekt koordinatorica CROA-e Alma Fejzić. 

Fejzić je navela kako je vršnjačko nasilje prisutno i u osnovnim i srednjim školama.

''Posebno je aktualno cyber nasilje jer nam se u posljednje dvije godine djeca posebno žale na to. Postoji nepovjerenje kada je prijava nasilja u pitanju zbog toga što su svjedoci da nekoliko slučajeva nije dobilo svoj odgovarajući ishod i sankciju pa se zbog toga ni ne usuđuju na taj korak'', ispričala je Fejzić.

Psiholog Alem Dedović je pojasnio kako djeca najčešće ne prepoznaju granice gdje normalno ponašanje prelazi u agresiju i to je jedan od najvećih problema. Dodao je da postoje tri oblika nasilja: psihološko koje je najprisutnije, fizičko koje je najvidljivije i cyber ili elektronsko nasilje.

''U osnovnim školama je najprisutnije psihološko ili verbalno vršnjačko nasilje jer su djeca izuzetno rječita u negativnom kontekstu. U takvoj vrsti nasilja djeca imaju tri uloge: promatrači, nasilnici ili žrtve. Smatram da je to jedan začarani krug jer bez promatrača ne bi bilo nasilja, a bez žrtve ne postoji nasilnik'', naglasio je Dedović.

Naveo je kako su razlozi zbog čega netko postaje nasilnik bezbrojni te da svako dijete u jednom sukobu zauzima pojedinačnu ulogu. U takvim situacijama, dodao je, najvažnije je uči li nas kultura odgoja i okruženje da budemo promatrači i izjednačavaju li se oni s nasilnikom.

''Uvijek je negdje fokus na nasilnoj djeci i svrstavamo ih u poseban tabor i da možemo izdvojili bi ih i iz društva, odjela i škole - što je potpuno pogrešno. I promatraču i žrtvi i nasilniku je potrebna ista pažnja jer problem ima iste korijene, samo se drugačije manifestira'', ispričao je Dedović.

"Kada djeca nemaju dovoljno razvijene mehanizme obrane, ona se ne znaju zauzeti za sebe i nemaju potrebu imati određeni gard kako bi branili svoj stav. A opet, s druge strane, postoje djeca koja na neke neodgovarajuće načine pokazuju svoje stavove, želje i ideje'', pojasnio je Dedović.

Nedostatak komunikacije, otvorenosti i grupne kohezije su najčešći propusti koji dovode do problematičnog ponašanja. Dedović je pojasnio kako djeca sve manje imaju povjerenje u svoje prijatelje i nastavnike koji su preopterećeni birokratskim poslovima i ne mogu vidjeti promjenu raspoloženja svakog djeteta

''Ako to promatramo na malo većoj razini, svaka škola ima samo po jednog psihologa, pedagoga, socijalnog radnika. Rijetke su koje imaju cijeli sustav koji funkcionira i koji je tu da pomaže djeci i da im bude vidljiv. Psiholog se predstavlja kao osoba koja će 'naružiti' djecu koja naprave određeni problem. Dakle, djeca nemaju susret s psihologom, pedagogom, nisu vidljivi, izolirani su u tim uredima i to stvara problem u komunikaciji, povjerenju i iskazivanju emocija'', kazao je Dedović.

Pedagogica u Osnovnoj školi ''Hrasno'' Samra Feriz je naglasila kako je vršnjačko nasilje prvo važno identificirati, a zatim od njegove težine postupati u skladu s pravilnicima i smjernicama koje svaka škola ima. .

''Ukoliko se dijete nalazi u jednom ozbiljnom riziku, uključujete sve nadležne institucije kao što su: Centar za socijalni rad općine u kojoj dijete živi, MUP SŽ i ostale institucije među kojima je Dom zdravlja i njihov Centar za mentalno zdravlje. To su obvezni koraci koji svi moraju uraditi i poštovati'', pojasnila je pedagogica Feriz.

Ona je navela i to da je teško pronaći razliku između pravog vršnjačkog nasilja i svakodnevnog odnosa učenika. Ohrabruje činjenica, dodala je, da se u posljednjih 10 godina sve više roditelja, učenika, ali i nastavnika odlučuje prijaviti problematično nasilje.

''Svi učenici trebaju prijaviti bilo kakav oblik nasilja i mi pedagozi smo im uvijek na raspolaganju. Sve poslove ostavljamo i to nam postaje ozbiljan fokus rada. Nismo sami u tome imamo stručne timove, ali zaista se radi ozbiljno. Svjesna sam da postoje osobe s negativnim iskustvom, ali kada se u školi takav problem pojavi onda se mora ozbiljno reagirati'', rekla je pedagogica Feriz.

Sugovornici su poručili kako vršnjačko nasilje često ima duboke korijene i da žrtve tijekom cijelog života mogu ispoljavati posljedice. Naglasili su kako one često dovedu do tragičnih završetaka i da je zbog toga prevencija ključna.

Dnevnik.ba