Vlasti u BiH slučajeve korupcije u kojima se sumnja na umiješanost političara ne vide kao ozbiljan problem i zakone koji se bave ovom oblašću ne implementiraju na efikasan način, navedeno je u izvješću State Departmenta o ljudskim pravima za BiH u prošloj godini, prenose Nezavisne.com.
Ističu da sudovi ne procesuiraju slučajeve visoke korupcije, a i ako dođe do sudskih presuda, obično su uvjetne.
"Dužnosnici su često nekažnjeno umiješani u koruptivne aktivnosti, a korupcija je i dalje prisutna u mnogim političkim i ekonomskim institucijama. Korupcija je posebno prisutna u sektorima zdravstva i obrazovanja, javnim nabavama, lokalnoj upravi, kao i pri procedurama javne administracije", naglašeno je u izvješću.
Ističu da je politički pritisak najprisutnija metoda za sprječavanje primjene mehanizama za istraživanje i kažnjavanje zlouporaba i korupcije.
"Promatrači smatraju da je policijska zlouporaba ovlasti raširena pojava, a stalno su prisutna izvješća o korupciji unutar državnih i entitetskih sigurnosnih službi. Tijekom cijele godine, uglavnom uz pomoć međunarodne zajednice, vlasti su omogućile obuku policijskim i sigurnosnim snagama kako bi se spriječile zlouporabe i korupcija i promoviralo poštivanje ljudskih prava", naglašeno je u ovom izvješću. Napomenuto je i da policijski službenici raspolažu priručnicima u kojima se nalaze komponente koje govore o ovim temama.
Što se tiče zlouporaba ovlasti, istaknuto je da su u 2020. zabilježeni slučajevi da su pripadnici sigurnosnih agencija zlorabili ovlasti.
"U oba entiteta i Brčko distriktu su istraživani navodi o policijskim zlouporabama izrečene su administrativne sankcije, a predmeti proslijeđeni tužiteljstvima. S obzirom na to da nema podataka o ishodima ovih slučajeva, promatrači smatraju da je policijska nekažnjivost široko rasprostranjena pojava", naglasili su oni u izvješću.
U prošloj godini je, kako su istaknuli, u više navrata došlo do ometanja rada novinara, a zabilježeni su slučajevi ograničavanja pristupa informacija za medije, posebno tijekom trajanja pandemije.
"Vijeće za tisak, koje radi kao samoregulirajuće tijelo za medije-članice, registriralo je 231 žalbu zbog govora mržnje, od čega se 223 odnose na online medije", naglašeno je. Od ukupnog broja, 194 primjera govora mržnje zabilježena su u sekciji komentara.
"Nastavljaju se politički i financijski pritisci na medije. Negativni ekonomski učinci zbog pandemije su erodirali financijsku stabilnost medija širom zemlje, što ih je učinilo ranjivijim na vanjske pritiske", naglašeno je.
Pojedini dužnosnici, kako je naglašeno, novinare prozivaju izdajnicima ili ih etiketiraju kako bi ih diskreditirali. Kao jedan od primjera, navedeno je priopćenje Tužiteljstva BiH da će tužiti novinare koji su kritizirali njihov rad, uz napomenu da najava tužbe nije rezultirala pravnim akcijama.
I u prošloj godini bilo je prijetnji novinarima, a naveli su primjer prijetnji novinarki Vanji Stokić iz Banjaluke, kojoj je prijećeno odsijecanjem glave, a napomenuto je i da je nastavljeno suđenje za pokušaj ubojstva novinara Vladimira Kovačevića.
Dnevnik.ba