Article_Top_970x250

Tvrdnje Bakira Izetbegovića da HDZ blokira imenovanje nove Vlade FBiH su besmislene. Evo zašto

analiza milana šutala

Tvrdnje Bakira Izetbegovića da HDZ blokira imenovanje nove Vlade FBiH su besmislene. Evo zašto

ruj 23, 2020
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Foto: HMS

Tvrdnja Bakira Izetbegovića da HDZ blokira imenovanje nove Vlade Federacije dok se ne izmijeni Izborni zakon uzima se ne samo u bošnjačkoj, već i u hrvatskoj javnosti, zdravo za gotovo. Kako da je to samo po sebi jasno, nešto što ne treba posebno provjeravati. Je li baš tako?

Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis

Najprije, u Izbornom zakonu BiH, što je jedna u nizu njegovih manjkavosti, nigdje nije eksplicitno navedeno u kojem roku nakon održavanja parlamentarnih izbora i konstituiranja dvodomnog Parlamenta FBiH treba izabrati izvršnu vlast. U drugim demokratskim zemljama obično je precizirano da se u roku od 30, 60, 90 dana ili nekom drugom mora izabrati vlada, u protivnom se raspisuju novi prijevremeni parlamentarni izbori. U Izbornom zakonu BiH takve odredbe jednostavno nema.

U parlamentarnim demokracijama, nakon održanih izbora, počinju pregovori stranačkih lidera koji rezultiraju stvaranjem parlamentarne većine. Onaj koji ima većinu u Parlamentu, odlazi kod predsjednika države koji ga imenuje kandidatom za premijera. Kandidat za premijera, ili kako se to kolokvijalno naziva mandatar, potom, u zadanom roku, parlamentu mora predložiti personalni sastav i program nove vlade. Ako parlament predložene ministre i program ne prihvati, predsjednik za mandatara imenuje drugu osobu, koja je u stanju osigurati parlamentarnu većinu. Ako takvog nema, raspisuju se novi, prijevremeni izbori. U Izbornom zakonu BiH takvo što jednostavno ne postoji. Zato je moguće da ni dvije godine od održanih općih izbora u BiH još nije izabrana ne samo nova Vlada FBiH, već ni vlade u dvije županije; Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj. I to, naravno, treba promijeniti.

Procedura izbora izvršne vlasti U FBiH

Kako Federacija BiH ima dvodomni parlament, kojeg čine Zastupnički, tj, građanski i Dom naroda, koji je predstavništvo konstitutivnih naroda, za izbor Vlade FBiH potrebno je osigurati natpolovičnu većinu u Zastupničkom i odgovarajuću većinu u Domu naroda. Prema svojevremeno, od visokog predstavnika, nametnutim odredbama procedura izbora nove izvršne vlasti u ovom entitetu je sljedeća:

Jedna trećina izaslanika tri nacionalna kluba, bošnjačkog, hrvatskog i srpskog, u Domu naroda, predlažu predsjednika i dva dopredsjednika FBiH, kojeg potom potvrđuje većina u Zastupničkom i Domu naroda, uključujući i većinu u svakom od tri nacionalna kluba. Ako tri predložena kandidata koje je potvrdio Zastupnički dom ne dobiju većinu i u Domu naroda, uključujući i većinu u sva tri nacionalna doma, procedura se ponavlja. U drugom krugu, da bi čelnici Federacije bili izabrani, dovoljno je da za njih glasa većina u Zastupničkom domu. Usput, zahvaljujući ovakvim protuustavnim i nakaradnim izbornim odredbama nametnutog Izbornog zakona, koje je bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch pisao po željama bošnjačke političke elite, bilo je moguće izabrati Vladu FBiH u dva mandata bez predstavnika Hrvata. No, ostavimo i to sada po strani.

U nastavku procesa konstituiranja izvršne vlasti u FBiH procedura nalaže da predsjednik, uz suglasnost dva potpredsjednika, imenuje predsjednika Vlade FBiH. On potom u konzultacijama sa strankama koji čine parlamentarnu većinu predlaže “svoj kabinet” od 16 ministara, držeći se, opet od visokog predstavnika nametnute, ustavne formule 8-6-3 o nacionalnoj strukturi Vlade FBiH, kojom je, usput govoreći, srušen daytonski paritet u izvršnoj vlasti hrvatsko-bošnjačkog entiteta da Hrvati i Bošnjaci imaju podjednak broj ministara.

Novu Vladu FBiH potom potvrđuje Zastupnički dom većinom glasova. I tu se proces konstituiranja izvršne vlasti FBiH završava.

Ovdje je važno još napomenuti da je Washingtonskim, a potom Daytonskim sporazumom i Ustavom, osigurana ravnoteža između izvornih konstituenata FBiH, Hrvata i Bošnjaka, tako da je za Hrvate rezervirano mjesto predsjednika Federacije, koji je i šef izvršne vlasti u FBiH, te predsjedatelja Doma naroda, dok je Bošnjak premijer i predsjedatelj Zastupničkog doma Federalnog parlamenta.

Pregovori, koalicijski sporazum, pa tek onda nova vlast

No, vratimo se na tvrdnje dužnosnika SDA i njezina lidera Bakira Izetbegovića – da HDZ BiH blokira izbor Vlade FBiH - koje se u javnosti uopće ne propituju, već, kao što rekosmo, uzimaju zdravo za gotovo. Da bi se izabrala nova Vlada FBiH, nedvojbeno je potrebno osigurati parlamentarnu većinu, i to u oba doma Federalnog parlamenta. Postoji li ta nova parlamentarna većina u FBiH? Tko je, koje stranke, ako postoji, čini? Postoji li neki koalicijski sporazum, stranaka nove vladajuće većine? Što su programski ciljevi nove koalicije? Jasno je da ništa od ovoga jednostavno ne postoji.

Unatoč tim činjenicama, SDA i njezin lider od HDZ-a BiH traže da predlože predsjednika FBiH kako bi se “odblokirala uspostava Vlade FBiH”, kao da postoji potpisani koalicijsko-partnerski sporazum s tom strankom. Na drugoj strani, lider HDZ-a u nekoliko je navrata ponovio da ne postoji partnerstvo s SDA, ne samo na federalnoj već ni na državnoj razini, nakon što mu je Izetbegović “zabio nož u leđa” imenujući uz potporu srpske oporbe iz RS, bez njegova znanja i dogovora, članove Središnjeg izbornog povjerenstva, kako bi “probosanske snage” ovladale SIP-om u pripremi terena da nakon izbora 2022. ovladaju Federacijom.

Ako Izetbegović i njegova SDA žele da se čim prije imenuje nova Vlada FBiH, onda bi dakle trebali, čim prije, početi razgovore s potencijalnim partnerima o sastavljanju nove većine u FBiH. A to znači najprije pokušati pronaći one koji bi htjeli s njima na bošnjačkoj političkoj sceni, budući da SDA nema većinu u bošnjačkom klubu Doma naroda, a onda dogovoriti partnerstvo s hrvatskom stranom.

Izetbegović bez partnera

Treba li podsjećati da Izetbegović ne samo da trenutno nema partnera među hrvatskim, već nema ni među bošnjačkim strankama, izuzmemo li njegova džepnog političara Željka Komšića, s kojim njegova SDA, pak, ne može osigurati ni prostu većinu u Zastupničkom domu, dok je potencijal Komšićevih deeflija u Domu naroda ravan nuli.

Izetbegovićeva nevolja je u tome što je on svjestan da HDZ BiH drži ključeve Kluba Hrvata Doma naroda, u kojem, i unatoč protuustavnim odredbama Izbornog zakona, ta stranka od 16 ima 14 izaslanika, i što bez HDZ-a, koji je na prošlim izborima dobio plebiscitarnu podršku hrvatskim birača, ne može izabrati novu vladu FBiH. Zato lider SDA, umjesto besmislenih optužbi da HDZ BiH blokira izbor nove Vlade FBiH i pozivanja te stranke da predloži predsjednika FBiH, mora konačno otpočeti pregovore s HDZ-om BiH o sastavu i programu nove Vlade FBiH. A da bi ispunio preduvjete za početak tih pregovora, Izetbegović će najprije morati ispuniti ono na što se obvezao Mostarskim sporazumom - s HDZ-om dogovoriti izmjene Izbornog zakona, kojima će se osigurati provedba presude Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić, što će onemogućiti majorizaciju Hrvata u Predsjedništvu BiH i Federaciji BiH u budućnosti. Naravno, i provesti presude Suda u Strasbourgu, kojima se, suprotno tvrdnjama bošnjačkim političara i medija, ne potire presuda Ustavnog suda BiH.

Odvikavanje od stare navade

Ako su protekla dva i više desetljeća bošnjački lideri navikavani kako će tzv. međunarodna zajednica, iliti zapadni diplomati, pogotovo američki i visoki predstavnici, uvijek biti na njihovoj strani, u provedbi njihove političke agende ovladavanja BiH i FBiH i eliminiranja Hrvata, kako jedino oni mogu danas nešto potpisati, a već sutra potpisano izbrisati, kako je dovoljno da etiketiraju kočničare, antidaytonske i da visoki predstavnik po kratkom postupku smjenjuje po njihov želji, sada će se od te navike morati početi odvikavati.

Na njihove besmislene optužbe o Hrvatima, ili HDZ-u koji po njima stalno blokira i djeluje antidaytonski, dok oni jačaju i grade državu, nitko više od stranih diplomata ne reagira. Događa se upravo suprotno. Bošnjačkim političarima, Izetbegoviću prije svih, šalju se u posljednje vrijeme jasne poruke - provedi ono što si u Mostaru potpisao s Čovićem, bez ikakvih uvjetovanja. Kao što je to nedavno učinila američka diplomatkinja, šefica Misije OESS u BiH Kathleen Kavalec, kada je izjavila kako imenovanje Vlade FBiH nije uvjet za provedbu Mostarskog sporazuma. Kao što i nije, jer to nigdje u sporazumu ne piše.

Dnevnik.ba