Ako hitno ne bude poduzeto da se tzv. denaturirani alkohol prestane tretirati kao trošarinska roba, većina bh. poduzeća iz oblasti kemijske industrije mogla bi zaustaviti proizvodnju. Na jednu litru ove uvozne sirovine naše tvrtke plaćaju 15 maraka trošarine. Istina, imaju pravo na povrat dijela tih sredstava, ali u međuvremenu stotine tisuća maraka obrtnih sredstava bivaju blokirana, od čega korist imaju samo komercijalne banke. 15 godina ovo se ne može riješiti jer je postalo političko pitanje. Izgleda da više nije pa rješenje možemo očekivati možda i do kraja godine, piše federalna.ba.
Kako se uopće dogodilo da osnovna sirovina za proizvodnju između ostalog i dezinfekcijskih sredstava,bude tretirana kao sirovina za proizvodnju alkoholnih pića.
„Carina nema definirane zakone pa je onda proizvod koji je na bazi etanola svrstan u trošarinske proizvode i napravljen je problem kompletnoj industriji u BiH“, tvrdi Slaven Paspalj, predstavnik kemijske kompanije iz Banje Luke..
„Radi se o proizvodu koji nije trošarinska roba i ne može se tretirati kao trošarinska roba“, smatra Ahmet Egrlić, dopredsjednik VTK BiH.
„Mi u biti nismo mogli uvesti alkohol koji se može koristiti u sredstvima za dezinfekciju, nego smo mogli uvoziti poluproizvode koje bi dalje prerađivali“, kaže Irena Herceg, predstavnica kemijske kompanije iz Tešnja.
„Ako imate proizvod koji košta marku po litri, a morate izdvojiti 15 maraka za trošarinu, bolje da zatvorite poduzeće“, mišljenja je Paspalj.
Enormno visoka trošarina na ovu sirovinu, iako na kraju godine biva predmet povrata, blokira obrtna i sredstva za razvoj poduzeća. Kako se onda već 15 godina, usprkos brojnim inicijativama, takvo stanje održava i tko od toga ima koristi?
„Radi se o stotinama tisuća maraka zarobljenog novca, tako da naše kompanije ne mogu podnijeti taj teret“, kaže Ahemt Egrlić, dopredsjednik VTK BiH.
„Tu se samo ide na ruku bankarskom sektoru jer gospodarstvo mora povlačiti novac od banaka, a to su preskupa sredstva i to, naravno, utječe na ukupno poslovanje tvrtki“, poručio je Šemsudin Mehmedović, zastupnik u PS BiH.
U međuvremenu je i ovo, kao i druga brojna važna, postalo političko pitanje. I kao takvo je u bh. praksi uglavnom nerješivo u proteklih 15 godina. Je li politika konačno dala zeleno svjetlo?
„Mislim da ćemo, i stručne službe VTK i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, zajedno s gospodarstvenicima iz oba entiteta, napraviti jednu analizu i UO Uprave za neizravno oporezivanje dostaviti tu vrstu zahtjeva da se Član 30. Zakona o trošarinama promijeni“, kaže Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.
„S obzirom na to da ministar dolazi iz političke opcije koja ima kontrolni paket, da tako kažem, u Domu naroda, ključno je da imamo podršku i te političke opcije, a ostalo bi se moglo nadomjestiti na neki način“, mišljenja je Mehmedović.
Hoće li tako i biti doznat ćemo u sljedećih desetak, dana kada bi na sastanku u Sarajevu navedeni akteri trebali dogovoriti i uputiti zahtjev za izmjenu spornog člana Zakona.
Dnevnik.ba