Tako je u Bijeljini prije nekoliko godina zabilježen slučaj kada je par pod istim krovom uspio ‘sastaviti‘ tek 12 dana. Sličan slučaj dogodio se u Trebinju, gdje su se mladenci vjenčali u subotu, a zahtjev za rastavom braka podnijeli su već sljedeće srijede, što znači da su samo tri dana bili u braku.
"U 2018. godini u Federaciji BiH razvedeno je 109 brakova koji su trajali kraće od godinu dana. Najduži brak razveden u 2018. godini trajao je 62. godine", naveli su za Klix.ba posljednje obrađene podatke iz Federalnog zavoda za statistiku.
Zabrinjavajuća statistika
Najduži brak u Republici Srpskoj trajao je 70 godina, a najkraći samo 13 dana. Ovo pokazuje analiza Zavoda za statistiku Republike Srpske, prema kojoj je je najstariji mladoženja imao 90 godina, dok je najstarija nevjesta imala 86 godina.
Statistika pokazuje da su, od razvedenih brakova u Republici Srpskoj tijekom 2018. godine, tri najduža trajala 50, 54 i 70 godina. Najkraći brak koji je razveden u ovoj godini trajao je dva mjeseca.
Na pitanje zašto neki brakovi traju kratko, a neki dugo, psihologinja Anela Hasanagić kaže da odgovor treba tražiti u uključenim stranama, dakle supružnicima. Prema njenim riječima, brak nerijetko ne opstaje radi nezrelosti jednog od supružnika.
"Zrelost je spremnost pojedinca da se suočava s određenim životnim izazovom i netko je za brak zreo s 20 godina, a netko nije ni sa 40, iako mi kulturološki imamo jasne dobne granice i odrednice kada je nešto vrijeme činiti, udavati se i ženiti se. Uslijed tih kulturoloških i socijalnih pritisaka, često mladi parovi ulaze u brak potpuno nespremni da se suočavaju sa svim onim što zajednički život donosi. On zahtijeva od svake strane kompromis, spremnost na razumijevanje i jasno artikuliranje vlastitih potreba, opet vodeći računa i o potrebama drugih. Ovu vještinu stječemo kroz život, a naše osobine, temperament i karakter određuju jedan specifični sklop svakog od nas, te i način na koji plovimo kroz život i brak", pojašnjava Hasanagić.
Edukativni programi
Razvod braka je postao učestala pojava u našoj zemlji, ništa drugačija u odnosu na druge europske zemlje i to naročito ukoliko nije konfliktan i ukoliko ne zahvaća mentalno zdravlje djece iz tog braka, kao i supružnika.
"Dobro bi bilo da imamo znatno više programa usmjerenih na prevenciju, koji se bave obitelji kao osnovnom stanicom društva, da imamo više edukativnih sadržaja koji će biti dostupni na TV-u, a u kojima se govori o značaju adekvatnih komunikacijskih vještina, o poticanju sreće i dobrih međuljudskih odnosa, zadovoljstva životom, pa samim tim i poticanju kvalitete bračnih odnosa, bez da se nekoga uvjerava ili tjera da ostane u braku ako je nesretan, ili da se onaj drugi osjeća loše na bilo koji način jer je izašao iz braka u kojem nije bio sretan", navela je Hasanagić.
Dnevnik.ba