StoryEditor
posjeta ifimes-u

Tko ruši bh. pravosuđe: Što je vodstvo VSTV-a radilo u kod Zijada Bećirovića u Ljubljani?

Piše J.R.  /  08.06.2023., 14:51h

Naizgled potpuno nebitna i protokolarna vijest, koja je prošla „ispod radara“ šire javnosti, otvorila je niz pitanja o pristranosti bh. pravosuđa te kompetencijama i dobrim namjerama ljudi koji vode Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće.

Naime, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžij sastao se s direktorima Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Bakhatyarom Aljafom i Zijadiom Bećirovićem.

Sastanak je održan prostorijama IFIMES-a u Ljubljani. Zanimljivo je primijetiti da ova vijest (zasad) nije objavljena na službenoj stranici VSTV-a, premda službena stranica VSTV-a prati sva recentna događanja vezana za rad VSTV-a i njegovih članova.

Ako pozornije analiziramo vijest, legitimno je postaviti nekoliko pitanja koja zahtijevaju konkretan odgovor od aktera sastanka koji su predstavljali Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine.

Naime, na sastanku je rečeno sljedeće: „Delegacija VSTV zahvalila se na prijemu i korisnoj razmjeni mišljenja te izrazila želju za većim angažmanom pravnih stručnjaka sa instituta u BiH i regionu i pohvalila dosadašnje djelovanje instituta, koje je važno za osiguranje stabilnosti mira u regiji.“

Za neupućene u dosadašnje djelovanje IFIMES-a ovo može izgledati kao usputni i kurtoazni sastanak bez stvarnih izgleda da poluči konkretan rezultat u doglednoj budućnosti, a izjava delegacije VSTV bi se mogla svesti na deklaratornu razinu.

No, pitanje je jesu li članovi delegacije VSTV, tj. predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžija i direktor Sekretarijata VSTV Admir Suljagić neupućeni u djelovanje IFIMES-a, odnosno, primjerenije je pitanje mogu li predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine i direktor Sekretarijata VSTV sebi dopustiti da budu neupućeni u djelovanje ovoga Instituta.

Ako su (bili) neupućeni u dosadašnje djelovanje IFIMES-a, onda se predsjednik i direktor Sekretarijata VSTV-a trebaju žurno ograditi od iznesenih zaključaka i uputiti ispriku međunarodnim partnerima Bosne i Hercegovine sa zapada (uključujući tu i OHR i Visokog predstavnika za BiH), a ako su bili upućeni, onda možemo zaključiti da podržavaju aktivnosti i stavove ovoga Instituta koji su, najblaže rečeno, usmjereni na kritiku zapadnih međunarodnih partnera Bosne i Hercegovine i njihovo djelovanje, kao i na situaciju u pravosuđu (što je paradoks, obzirom na kontrolnu ulogu u pravosuđu koju vrši VSTV). Pored toga, IFIMES već godinama pokušava akademski opravdavati bošnjačke radikalno-unitarističke politike koje razaraju društveno tkivo BiH.

Ipak, poći ćemo od pretpostavke vodstvo VSTV-a ne bi sebi dopustila da se ne pripremi za sastanak, koji, gotovo sigurno nije bio plod puke slučajnosti.

Za stjecanje cjelovite slike o kredibilnosti izvještaja IFIMES-a može poslužiti i činjenica da su čak i Stjepan Mesić, bivši predsjednik Hrvatske i počasni predsjednik IFIMES-a i Budimir Lončar, bivši ministar vanjskih poslova SR Jugoslavije i predsjednik Savjetodavnog odbora IFIMES-a javno objavili svoje  distancirali od objavljenih analiza tog Instituta putem zajedničkog priopćenja, dok su mediji u Sloveniji u više navrata pisali o aferama vezanim za financiranje Instituta i njegov rad.

Iz prilično bogatog opusa djelovanja IFIMES-a, čije je djelovanje u više navrata bilo predmetom detaljnih analiza u Sloveniji, Crnoj Gori i Makedoniji zbog, kako je to navedeno,  uočenih nedosljednosti u tvrdnjama, pristranosti prilikom predstavljanja pojedinih tema i promjena stavova o događajima i akterima u kratkom vremenskom periodu, posebno se izdvajaju objave koje neskriveno i krajnje neprimjereno napadaju međunarodnu zajednicu i njeno djelovanje u Bosni i Hercegovini u  zadnjih par godina, uz korištenje narativa koji u značajnoj mjeri odgovara radikalnom SDA, njenih satelita i botova.

Tako se na primjer u izvještaju IFIMES-a od 11. ožujka 2023 godine pod naslovom: Tko potkopava krhak mir u BIH?  navodi, citat: „Iako je Stranka demokratske akcije (SDA) pobjednik izbora na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije BiH i u većini kantona u Federaciji BiH pokušava se eliminirati iz buduće uspostave vlasti uz pomoć dijela međunarodne zajednice u BiH. To je uspjelo prilikom formiranja Vijeća ministara BiH…Analitičari upozoravaju na opasnost ignoriranja izbornog pobjednika u Bosni i Hercegovini i podsjećaju na situaciju u (Sjevernoj) Makedoniji nakon parlamentarnih izbora 2006.godine…“

U istom izvještaju IFIMES dalje navodi, citat: „Analitičari smatraju, da je zapadno podržavanje Dodika i Čovića putem sistemske ustavno-pravne opstrukcije BiH ustvari potkopavanja krhkog mira u BiH. Iako je ruska invazija na Ukrajinu neposredna opasnost za konflikt u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, još uvijek ključne opasnosti za BiH dolaze iz pojedinih država članica EU i NATO-a. Putinovci sada institucionalno vladaju institucijama BiH i to je prvenstveno „uspjeh“ zapadnih država.“

Ono što je posebno zabrinjavajuće kada se uzme u obzir činjenica da su predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine  i direktor Sekretarijata VSTV izrazili svoju podršku  djelovanju ovoga instituta je što se Institut „bavi“ i pravnim kvalifikacijama i otvoreno proziva Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zbog podizanja optužnice u slučaju „Dobrovoljačka“, pa se sa pravom postavlja pitanje može li se smatrati da i VSTV, odnosno njegov Predsjednik podržava stav ovoga Instituta i je li ovom činjenicom izvršio pritisak na Tužiteljstvo BiH i Sud BiH.

U istom izvještaju IFIMES-a od 11. ožujka 2023 godine pod naslovom: „Tko potkopava krhak mir u BIH?“  se navodi, citat:

„Tužilački slučaj Dobrovoljačka, napad na vojnu kolonu JNA u maju 1992. godine, je proizvod kršenja i neprimjene međunarodnog prava, pravne stečevine EU i UN,   političkih blokada i opstrukcije Aneksa B Revidirane državne strategije za progon ratnih zločinaca. Podizanjem  optužnice za navodne zločine, koje su počinili  pojedinci iz civilnog, vojnog i policijskog rukovodstva tadašnje Republike BiH, a nakon stava i mišljenja haaškog tužilaštva, je dio sistemskog pravnog nepoštivanja međunarodnih stečevina i zloupotreba domaćeg prava. Optužnica je podignuta čak i nakon što su i strani  tužioci angažirani u Tužilaštvu BiH zaključili, da ne postoji osnovana sumnja da je počinjen ratni zločin napadom na kolonu JNA u maju 1992.godine te da je vojna kolona bila legitimni vojni cilj. Umjesto da se tužilački resursi usmjere na Aneks B Revidirane državne strategije i da se ispoštuju nalozi Međunarodnog rezidualnog mehanizma kroz izvještaj sutkinje Joanne Korner, Tužilaštvo BiH je svoje kapacitete usmjerilo na optuženje rukovodstva Republike BiH koristeći dokumente, koje je Vojni sud iz Beograda 2001.godine dostavio haaškom tužilaštvu. Upravo je ovaj slučaj najilustrativniji primjer ne djelovanja međunarodne zajednice, koja podržava kršenje i neprimjenu međunarodnog prava, pravnu stečevinu EU i UN, političke  blokade i opstrukcije Aneksa B Revidirane državne strategije za progon ratnih zločinaca. Ovakav pristup prvih osoba međunarodne zajednice, Christiana Schmidta i Johanna Sattlera, pored urušavanja suvereniteta BiH doprinosi i mogućem oružanom konfliktu u BiH. Zbog pravne paralize i rušenja pravne stečevine EU i UN, posebno pravne stečevine sudova UN mijenja se i koncepcijski pristup BiH tzv. probosanskih stranaka u BiH. Zagovaranje i insistiranje od strane zapadnih predstavnika na konceptu BiH, koja je utemeljena na međunarodnom pravu i pravnim stečevinama, dok se u praksi primjenjuje ruski pristup“

Sumnjamo da će Ured disciplinskog tužitelja (UDT) pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv Predsjednika VSTV-a, premda, objektivno, obzirom na svoju kontrolnu poziciju u pravosuđu stav Predsjednika Vijeća kojim se svrstava na stranu IFIMES-a može biti smatran pritiskom i na Tužiteljstvo BiH i na Sud BiH koji će odlučivati po ovoj optužnici. Pitanje je dakle pokazuje li Predsjednik VSTV-a svojim stavom i odnos prema ovome predmetu i daje li na takav način „uputu“ sucima koji će voditi postupak kakvu presudu očekuje.

Čak i neupućenom u djelovanje i razloge kojima se vodi IFIMES je iz ovih navoda jasno kakav je stvarni cilj izvještaja koji se plasiraju u medijski prostor, odnosno da je u pitanju stvaranje podržavajuće platforme za djelovanje SDA i njenih satelita u zauzetom kursu sukoba sa međunarodnim partnerima sa Zapada koji ukazuju na pogubnost svrstavanja jednoga dijela politike u Bošnjaka u Bosni i Hercegovini sa autokratskim i teokratskim režimima u svijetu i držanja monopola na patriotizam, odnosno da dodatno služe kao podloga za mobiliziranje istomišljenika oko projekta prema kojemu Bosna i Hercegovina mora biti nacionalna država (samo) Bošnjaka podržavanjem politike sukoba koja u svakome tko odstupa od njihovoga narativa prepoznaje izdajnika.

Ovaj izvještaj IFIMES-a nije izoliran slučaj ili anomalija kada je riječ o jasnom smjeru sukoba sa međunarodnim partnerima sa zapada, pa se tako u izvještaju od 26.01.2023. godine navodi, citat: „Formiranje vlasti u organizaciji američke ambasade i OHR-a. Krenulo se na ubrzano formiranje vlasti, jer je to tražio međunarodni faktor i pojedine strane ambasade u BiH, čak prije objavljivanja zvaničnih rezultata izbora. Cilj formiranja vlasti je sačuvati i ojačati Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZBiH) i instalirati tzv. Osmorku, koja je u početku okupljala osam političkih subjekata, a sada se u osnovi svela na svega tri politička subjekta i predstavlja tzv. Trojku (Socijaldemokratska partija - SDP, Narod i Pravda - NiP i Naša stranka - NS). Cilj je formirati održivu političku koaliciju, koja eliminira izbornog pobjednika SDA i opoziciju u Republici Srpskoj. Pri tome se uloga međunarodne zajednice svela na pomaganje neprijateljima BiH i Zapada, posebno neprijateljima SAD-a pri čemu je cilj eliminirati osvjedočene prijatelje. Politika SAD i međunarodne zajednice neodoljivo podsjeća na politiku prema Iraku u kojem se izvršena međunarodna vojna intervencija predvođena SAD-om, da bi na kraju Irak bio predat u naručje Irana. Slično poređenje se može napraviti i sa situacijom u Bosni i Hercegovini u kojoj je izvršena je međunarodna vojna intervencija, da bi se u konačnici Bosna i Hercegovina institucionalno isporučila Rusiji. 

Čini se gotovo nadrealnim da predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine i direktor Sekretarijata VSTV podržavaju stavove IFIMES-a kada se zna da je jedan od „pravnih stručnjaka“ kojega za svoje analize angažira IFIMES upravo sudac Suda BiH Branko Perić koje je ujedno i bivši član prvoga saziva VSTV-a za kojega upućeni u situaciju u pravosuđu kažu da i danas baštine negativne posljedice njegovoga destruktivnog djelovanja koje se nastavlja serijom objava koje se ne mogu dovesti u vezu sa pravom u probranim medijima i sa ciljanom, selektivnom kritikom.

Upravo je sudac Suda BiH g.Branko Perić bio autor Izvještaja IFIMES-a od 31.03.2022 godine pod naslovom: „Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Kako je politika uništavala nezavisnost“  u kojemu iznosi opću kritiku pravosuđa, ispuštajući iz vida činjenicu vlastitog doprinosa tom stanju činjenicom da je bio član prvoga saziva VSTV-a.

Iz opširnih navoda ovoga izvještaja se posebno izdvaja navod, citat: „Osamnaest godina funkcionisanja VSTV obilježavale su neshvatljive kontroverze: impresivni uspjesi na redizajniranju i kadrovskoj i tehničkoj izgradnji pravosudnog sistema, i ogromno nepovjerenje javnosti u sposobnost regulatora da upravlja pravosudnim sistemom. VSTV nije našlo način da reaguje i smanji tenzije između pravosuđa i javnosti. To je potkopavalo povjerenje javnosti u pravosuđe davalo sve više argumenata da se VSTV vidi kao centar otuđene moći. Ozbiljni problemi sa funkcionisanjem pravosuđa nastupaju 2014.godine. U VSTV dolaze novi članovi, a na čelo institucije biraju se predsjednik i jedan zamjenik sa najnižeg pravosudnog nivoa (osnovnog i opštinskog suda). Institucija se pretvara u poligon međusobnog sukobljavanja i konflikata u komunikaciji sa javnošću. Više kontroverznih odluka izazvalo je žestoka reagovanja i međunarodne zajednice i javnosti  uključujući podršku predsjedniku svih članova VSTV i odlukama disciplinskih komisija koje su poslale poruku javnosti da predsjednik VSTV ne može disciplinski odgovarati, definitivno je srušen ugled institucije i povjerenje u pravosuđe. Postalo je očigledno da nezavisni regulator nije u stanju da upravlja pravosuđem i provodi neophodne reforme.   Perspektiva nezavisnog pravosuđa bila je neizvjesna. Tadašnji predsjednik VSTV podnosi ostavku decembra mjeseca 2020.godine, nakon dugotrajnih pritisaka javnosti i međunarodne zajednice. Očekivalo se da novi sastav VSTV preduzme jasne i radikalne korake da stabilizuje instituciju i sistem. Prošlo je više od godinu dana rada novog saziva VSTV, ali rezultata nema!“

Ako bi smo ovom prilikom nekritički prihvatili zaključke Digitalnog forenzičkog centra iz Crne Gore koji je u 2020 godini uradio detaljniju analizu izvještaja Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES), mogli bi smo reći da je Predsjednik VSTV-a i Direktor Sekretarijata VSTV-a gostovao u Institutu sa ciljem postizanja zaokreta u načinu izvještavanja ovoga Instituta prema VSTV-u. Rekli bi smo, namjere Predsjednika i Direktora Sekretarijata su bile pragmatične prirode.

Međutim, ovo je ozbiljna tema koja ne dopušta karikiranje i smatramo da je aksiom kada službeni predstavnici jedne institucije idu u posjetu koja ima službeni format, onda nemaju pravo biti neupućeni u stavove i politike koje sugovornici javno zastupaju.

Dijalog je svakako poželjan, ali iznošenje podrške radu podrazumijeva podršku i iznesenim stavovima, radi čega je nužno da se Predsjednik VSTV jasno očituje na koji način je sastanak organiziran, po čijem pozivu i odražavaju li stavovi IFIMES-a i stavove Predsjednika VSTV-a.

Svakako bi bilo uputno da se o ovome očituje i institucija VSTV-a, jer istu čini 15 članova, pa bi u interesu javnosti bilo poželjno znati jesu li ostali članovi VSTV-a bili upoznati sa održavanjem sastanka i je li Predsjednik VSTV-a govorio i u njihovo ime, odnosno je li ovo stav Predsjednika ili VSTV-a kao institucije.

Isto tako, smatramo da bi se VSTV i njegov Predsjednik trebao očitovati i na to kakav je doprinos razvoju pravosuđa osiguran organizacijom i održavanjem ovoga sastanka, ili Predsjednik VSTV-a smatra da su utemeljeni navodi suca g.Branka Perića izneseni u Izvještaju IFIMES-a od 31.03.2022 godine pod naslovom: „Pravosuđe u Bosni i Hercegovini: Kako je politika uništavala nezavisnost“.

Svakako nije na odmet ukazati da se protiv suca g.Branka Perića vodi i postupak pred Uredom disciplinskog tužiteljstva (UDT) radi njegovoga istupa u predmetu „Respiratori“ kojim se nesumnjivo ruši ugled i integritet pravosuđa, odnosno da iskazana podrška radu IFIMES-a od strane Predsjednika VSTV-a može biti smatrana pritiskom na rad UDT i donošenje odluke u tom postupku.

Kada je riječ o samom VSTV-u,  osim što je osnutak VSTV-a kao neovisnog regulatora u oblasti pravosuđa predstavljen kao jedan od najvažnijih koraka u reformi koju je kreirala međunarodna zajednica u BiH, ipak vrijeme i događaji vezani za VSTV pokazuju da smo daleko od željenog cilja koji znači neovisno, profesionalno i stručno pravosuđe.

U kontekstu VSTV-a i njegove organizacije nije moguće ne primijetiti da trenutna situacija ukazuje na moguće postojanje paralelizma u upravljanju gdje trenutni Direktor Sekretarijata VSTV-a ima znatno veći efektivni utjecaj nego što je to predviđeno Zakonom o VSTV-u, što duguje činjenici da tu dužnost obnaša u neprekinutom trajanju od osnivanja VSTV-a u kojem periodu je promijenjena i nacionalna struktura zaposlenika u VSTV-u grubo na štetu Hrvata i Srba. Ovo se posebno ogleda u činjenici da jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji segment VSTV-a, odnosno Ured disciplinskog tužitelja kojega čini 9 disciplinskih tužitelja, trenutno nema niti jednoga Hrvata, odnosno da je 8 članova iz reda Bošnjaka i jedan iz reda Srba.

Iako nije izravno vezano sa ovom temom, vrijedno je ukazati da na najvišim pravosudnim pozicijama u Bosni i Hercegovini, odnosno na Sudu BiH, Tužiteljstvu BiH, Vrhovnom sudu FBIH, Vrhovnom sudu Republike Srpske, Federalnom tužiteljstvu Federacije Bosne i Hercegovine na rukovodećem mjestu nema niti jednog Hrvata, čime olako iznošena teza da Hrvati vladaju pravosuđem „pada u vodu“.

Dnevnik.ba

24. travanj 2024 18:23