Article_Top_970x250

Teorija koja mijenja povijest Neuma

Glamuzima

Teorija koja mijenja povijest Neuma

sij 24, 2021
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Glamuzima navodi kako se doslovno po čitavom Žrnjevu, i to od njegovih najnižih sjevernih dijelova, preko najnižih južnih, do cjelokupnih vršnih dijelova masiva, kriju nevjerojatno brojni ostaci…

Neum, i njegovo priobalje, predstavlja jedini dio Bosne i Hercegovine koji se naslanja te dodiruje toplo mediteransko more - Jadransko more. Ovaj specifičan, i jedinstveni, geografski položaj Neuma, rezultirao je time da na ovom prostoru još od najdavnijih prapovijesnih vremena vlada topla mediteranska klima koja je kao takva izravno preduvjetovala nastanjivanje ljudskih kultura na ovom prostoru u najstarijim periodima prapovijesti, piše dr.sc.Goran Glamuzina, geolog, piše Bljesak.info.

Ovaj je geolog rekao kako je otkrića u neumskom zaleđu prikazao kroz čak 1300 kvalitetnih fotografija, prema čemu je to dosada najveći foto prikaz ijednog sličnog lokaliteta u ovom dijelu Europe pa i šire, prisutan u pojedinačnom objavljenom radu. ''Riječ je prema svemu sudeći o jednom od najvažnijih ilirskih gradova na istočnojadranskoj obali'', kaže Glamuzina.

U svojem istraživanju, između ostalog, ističe kako se među svim brojnim pronalascima u ovom drevnom gradu kod Stoca, posebno izdvajaju metalni novčići na kojima je s jedne strane portret glave nekog ilirskog kralja, a s druge strane ono što je za ovu priču ujedno i najvažnije - jeste prikaz drevnog ilirskog broda odnosno lađe.

Ovaj izuzetno vrijedni novčić na kojem ujedno i piše naziv Daorsoi (Daorson) prema čemu je i dato ime samom gradu - gradini u Ošanićima, upravo sa svojim prikazom lađe nesumnjivo nam govori i pokazuje da su ovi čuveni Iliri Daorsi jednostavno morali imati svoj priobalni lučni grad na samoj Jadranskoj obali ili uz nju. I u tom kontekstu unutar nekolicine ranijih stručnih radova o samom Daorsonu, kao što je npr.rad od Z.Marića iz 2000.god. pod naslovom 'Helenistički uticaji na ilirsko pleme Daorse', posve je jasno navedeno da su Daorsi koji su 'stolovali' u Daorsonu morali imati svoju važnu luku upravo na području Neuma i njegovog priobalja, te je čak navedeno i to da su u podmorju u Neumu kod nekadašnje Policijske postaje pronađeni ostaci ilirskih brodova, što je uz isto tako brojne pronađene amfore u tom dijelu priobalja, nedvojben dokaz tome da se 'negdje' na Neumskom pojasu krije izuzetno važni Ilirski grad - luka čuvenih Daorsa.

Temeljem svih ranije spoznatih činjenica, uvida i napisanih tekstova, može se vrlo lako zaključiti kako je prostor užeg areala Neuma, u periodu najjače moći Ilirskog kraljevstva morao sadržati jedan vrlo važni urbani centar, jedno veliko naselje, koje je i prije nadiranja rimskih barbara nosilo vrlo važnu ulogu i funkciju ključnog posrednika u trgovini na relaciji more-unutrašnjost-dolina Neretve-istočna Hercegovina i prema centru Daorskog teritorija.

Naknadnim autorovim pregledom svih javno dostupnih visokorezolucijskih karti i satelitskih snimaka ovog područja, uz popratne direktno na terenu načinjene hi-res zumirane foto snimke, na veliko iznenađenje, došlo je se do neporecivog uvida i detektiranja mnogobrojnih, već na prvi pogled na foto-slikama, vidljivo impozantnih i monumentalnih kiklopskih zidova te raznoraznih intrigantnih kamenih objekata razasutih doslovno po čitavoj padini Žrnjeva s obje strane njegovog upečatljivog piramidolikog vrha.

Nakon ovog prvotnog uvida i detekcije, autor je pristupio dodatnom visoko-zumiranom fotografiranju svih dijelova Žrnjeva, i od sjevera i od juga, kao i s istoka te sa zapada, pri čemu su fotografirani i posve najniži padinski, kao i najviši vršni, dijelovi golemog brdskog te morfološki jako istaknutog masiva Žrnjeva. Rezultati svih ovih detaljnih preliminarnih fotografiranja, bili su uistinu čudesni i intrigantni.

Nakon toga, autor je pristupio pomnom planiranju kako, kuda i gdje, točno izvesti 'ubadanje' na koliko toliko moguće pristupne staze ili prohodnije putanje, koje vode do svih snimljenih dijelova grada. U tom kontekstu, kroz period od nekoliko prošlih mjeseci, autor je načinio čitav niz izuzetno detaljnih terenskih obilazaka svakog djelića Žrnjeva, što je rezultiralo u konačnici pravim senzacionalnim otkrićima i pronalascima čudesnih i totalno zaboravljenih megalitskih i kiklopskih građevina, tj. brojnih monumentalnih zidina i raznoraznih objekata.

Glamuzima navodi kako se doslovno po čitavom Žrnjevu, i to od njegovih najnižih sjevernih dijelova, preko najnižih južnih, do cjelokupnih vršnih dijelova masiva, kriju nevjerojatno brojni ostaci monumentalnih objekata, drevno uređenih i podzidanih terasa, kvartova, megalitskih platformi, obrednih i grobnih gomila, ostataka kamenih i drugih nastambi, raznoraznih kiklopskih zidina i drugih građevina, uz što veliku nadopunu i atrakciju predstavljaju isto tako nevjerojatno brojni ostaci pokretnih prije svega keramičkih nalaza raznoraznih keramičkih drevnih ilirskih, ali i grčko-helenističkih te rimskih posuda, amfora, zdjela, lonaca, te drugih artefakata.

Dolaskom na samo lice mjesta i višestrukim detaljnim obilascima čitavog ovog mikroprostora i predjela južne padine Žrnjeva, razotkriveni su brojni elementi koji čvrsto sugeriraju da je se ovdje nalazila jedna prava i svojevrsna gradska agora odnosno prostor kojega možemo smatrati - gradskim trgom.

Taj prostor agore predstavlja po uzoru na istovremenske drevne grčke gradove, ali i po uzoru na čuveni ilirski grad Daorson kod Stoca Prilikom ovih dopunskih i posve neočekivanih pronalazaka, na vidjelo dana je izišla nevjerojatna činjenica da je ustvari čitav centar samog Neuma, ali i glavna današnja urbana zona turističkog naselja u Neumu ponad same obale, izgrađena doslovno na kiklopskim temeljima, tj. na ostacima pretpovijesnih kiklopskih zidova i megalitskih objekata podignutih od strane autohtonih Ilira.

Uvidjelo se da je uistinu riječ o pravim i tipičnim ilirskim kompleksima i ilirskim monumentalnim objektima, kao i to da se radi o ilirskim podzidanim stambenim terasama, koje su sezale čak i do same obale mora. Svi ovi uvidi u konačnici ilustriraju jednu izvanrednu spoznatu činjenicu i stavku koja nam govori da je ustvari današnji Neum ništa drugo nego samo nastavak u kontinuitetu ljudskog naselja ili grada koji je bio na istom ovom mjestu već prije više od 2500 godina.

Pri tome je glavninu ovog drevnog ilirskog grada tj. glavni i najurbaniziraniji dio predstavljalo upravo moćno i prethodno opisano akropolsko uzvišenje Žrnjeva, dok je ovaj neposredno priobalni dio s ilirskim ostacima u današnjem centru Neuma i priobalnoj turističkoj zoni, ništa drugo nego glavni lučni dio ili porta od tog nekadašnjeg središnjeg ilirskog centra na Žrnjevu, tvrdi, među ostalim, Glamuzina.

Dnevnik.ba

Tagovi: