Sv. Jakov apostol – zaštitnik hodočasnika i putnika

Njega Krist bira za izravnoga sudionika i svjedoka mnogim važnim događajima i čudesima iz Evanđelja, uskrsenju Jairove kćeri, Preobrazbi na brdu Tabor itd. Inače, sv. Jakov stariji bio je brat sv. Ivana apostola i evanđelista, a rodio je se u ribarskom mjestašcu Betsaidi na Genezaretskom jezeru.

Otac mu je bio ribar Zebedej, a majka Saloma koja se često spominje na više mjesta u Svetom pismu i koja je pratila samoga Krista na križnom putu i kalvariji, te bivala prvim svjedokom njegova uskrsnuća. Zbog njihova nagla temperamenta i naravi, Krist ih je nazvao sinovima groma. Skončao je život mučeničkom smrću za vrijeme Heroda Agripe, unuka onoga zloglasnog Heroda koji je, želeći ubiti malenoga Krista, dao svirepo pogubiti nevinu dječicu.

Predaja kaže da je sam krvnik, koji je trebao odrubiti svečevu glavu vidjevši kako sv. Jakov herojski i bez straha ide na pogubljenje, molio današnjega sveca za oprost. Svetac ga je poljubio i rekao: Mir tebi! Nakon pogubljenja sv. Jakova krvnik je se obratio i postao kršćanin te skončao na isti način poput njega. Nakon što su Arapi razorili Jeruzalem, svečevo je tijelo u 7. stoljeću prebačeno u španjolski grad Santiago de Compostela koji je poslije toga postao najvećim hodočasničkim središtem poslije Rima i Jeruzalema.

Čak je se u srednjovjekovnom dobu hodočasnički put, koji je vodio prema Santiagu de Composteli, nazivao Put sv. Jakova, a dnevno je njime prolazilo na tisuće hodočasnika i putnika. U slikarstvu je sv. Jakov obično prikazan sa štapom, aludirajući na hodočasnike, i ikonografskim atributom školjke u narodu poznatije kao Jakobove kapice. Sv. Jakov časti se kao zaštitnik Španjolske, a zaziva se kod reumatskih oboljenja i artritisa.

Osim Španjolske, taj se svetac štuje u mnogim afričkim zemljama poput Konga, Mozambika, Bocvane i mnogih drugih zemalja. Da slučajno ne dolazi do možebitne zabune ili zamjene, među dvanaestoricom Isusovih učenika pronalazimo dvojicu imena Jakov, od kojih je mlađi Jakov Alfejev kojega častimo zajedno sa svetim Filipom 3. svibnja i današnji blagdan Jakova

Zebedejeva ili Jakova Starijega čiji spomendan Crkva slavi 25. srpnja. Srednjovjekovni su vitezovi puno poštovali lik sv. Jakova zbog neustrašivosti glede same smrti i mučeništva. Od sv. Jakova možemo štošta dobroga naučiti, prije svega spremnost za žrtvu, nepokolebljivu vjeru i budnost nad izazovima i stranputicama današnjice. Zato se utecimo zagovoru toga sveca i postanimo čvrsti, nepokolebljivi i jaki u vjeri danas, sutra i zauvijek.

Dnevnik.ba