- Na dnevnom redu sjednice Ustavnog suda danas se razmatra zahtjev predsjedateljice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjane Krišto, za ocjenu ustavnosti odredbe člana Ustava Federacije BiH, koja se tiče izbora izaslanikau Dom naroda parlamenta FBiH, priopćeno je iz Ustavnog suda BiH. Kako Vi gledate na ovaj zahtjev gospođe Krišto?
ADEMOVIĆ: On je došao prekasno, ali smatram da je odavno neophodan! Jer, dok se ne riješi pitanje usklađenosti Ustava FBiH s Ustavom BiH, listopadski izbori su zaista formalnopravno ugroženi i prijeti nam ozbiljna političko-pravna kriza.
Naime, trenutno imamo na snazi različite norme u Izbornom zakonu i Ustavu FBiH u pogledu izbora izaslanika Doma naroda Parlamenta FBiH. To je posljedica Odluke Ustavnog suda BiH donijete povodom Zahtjeva dr. Bože Ljubića za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona BiH. S druge strane, svjesni smo da Izborni zakon mora biti usklađen s Ustavom FBiH, jer je Ustav FBiH viši pravni akt. Prema tome, osnovne odredbe o načinu izbora Doma naroda Parlamenta FBiH moraju biti identične u oba pravna akta.
- Do čega je dovelo neimplementiranje presude Ustavnog suda BiH?
ADEMOVIĆ: U funkcionalnoj pravnoj državi, ozbiljna javna vlasti bi odmah nakon Odluke Ustavnog suda BiH donijete povodom Zahtjeva dr. Bože Ljubića razmotrila šta su obveze po odluci i da li odluka ima tzv. sporedna djelovanja na druge pravne akte. Ovdje je to slučaj, jer svakom ozbiljnom pravniku je jasno iz obrazloženja Odluke da postoji jaka indikacija da je i Ustav FBIH u suprotnosti s Ustavom BiH, ili, ako ništa, da se mora drukčije tumačiti. Umjesto da se o tome odmah razgovaralo i usvojila ustavna rješenja, svatko je čekao, neozbiljno pristupao problemu i nudio nepravnička, politikantska i, na kraju-krajeva, totalno nekompromisna rješenja.
Ovo, naravno, ne opravdava dr. Božu Ljubića od odgovornosti za doprinos krizi. Ako je već smatrao da način izbora Doma naroda Parlamenta FBiH ne odgovara standardima državnog Ustava, trebao je odmah zahtijevati od Ustavnog suda BiH da preispita i Izborni zakon BiH i Ustav FBIH, jer oba akta moraju u tom dijelu biti identični. Sada nas je to političko kalkuliranje dovelo u objektivno tešku situaciju, a što je dobra podloga za političke mešetare i proizvođenje krize. To gledamo svaki dan.
- Po Vašem mišljenju kakva je razlika između zahtjeva Bože Ljubića koju je Ustavni sud djelomično prihvatio krajem 2016.godine, jer u javnosti postoje različite interpretacije te same odluke, i zahtjeva koji je uputila gospođa Krišto?
ADEMOVIĆ: I jedan i drugi zahtjev idu u pravcu da se dokaže da Ustav BiH, danas, nalaže da domovi naroda u parlamentima moraju biti sastavljeni isključivo od tzv. legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, a ne od, s jedne strane, predstavnika teritorijalnih jedinica i, s druge strane, od predstavnika konstitutivnih naroda. Prema tome, radi se o različitim konceptima sastava doma naroda, o primjeni principa federalizma i etničke konsocijacije u BiH. Također sam mišljenja da ako Ustavni sud BiH bude zauzeo stanovište o dosljednoj primjeni etničke konsocijacije u sastavu Doma naroda Parlamenta FBiH, da će to zahtijevati daljnje intervencije u Ustavu FBiH. Jer, to povlači za sobom pitanje legitimiteta Doma naroda, a, onda, posljedično, i pitanje nadležnosti. Ovo o čemu govorim nije stvar politike već europskih ustavnopravnih standarda.
- U tome kontekstu što bi presuda značila sa stanovišta implementacije presuda Europskog suda za ljudska prava?
ADEMOVIĆ: Svaka reforma koja će uslijediti mora voditi računa o presudama Europskog suda za ljudska prava. Prema tome, nitko nema pravo da bira koju će odluku implementirati a koju ne, to je apsolutno neprihvatljivo. Samim tim, Odluka u predmetu po zahtjevu dr. Bože Ljubića ili gđe Borjane Krišto, ako se donese, nema apsolutno nikakav prioritet u odnosu na presude međunarodnog suda. Sasvim suprotno, po težini kvalifikacije, presude Europskog suda za ljudska prava tiču se mnogo važnijih pitanja nego je to slučaj sa načinom izbora Doma naroda, zaključio je Ademović u razgovoru za Vijesti.ba
Dnevnik.ba