Article_Top_970x250

Što rezultati hrvatskih izbora znače za bh. Hrvate i BiH?

Dnevnik.ba analizira

Što rezultati hrvatskih izbora znače za bh. Hrvate i BiH?

velj 15, 2017

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Što rezultati izbora u Republici Hrvatskoj zapravo znače za BiH i posebno za bh. Hrvate? Za Dnevnik.ba govore analitičari Nino Raspudić, Milan Šutalo, Zoran Krešić i Tvrtko Milović.

Epilog parlamentarnih izbora u Republici Hrvatskoj  bio je poznat već u izbornoj noći: HDZ nije pobjedio, SDP je izgubio, a Most neovisnih zastupnika lansiran je visoko u političku orbitu.

Analitičari se slažu u ocjeni kako je Most zapravo pravi pobjednik izbora jer su odnosi snaga takvi da upravo 19 zastupnika Mosta drži ključeve uspostave nove Vlade RH u svojim rukama. Ni HDZ ni SDP nemaju kapacitet formirati novu Vladu bez Mosta.

No, što izborni rezultati hrvatskih stranaka zapravo znače za BiH i posebno za bh. Hrvate?

Kriza u Hrvatskoj loša za susjedstvo

Profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Nino Raspudić za Dnevnik.ba je izjavio kako ne očekuje bilo kakav zaokret u politici službenog Zagreba prema Bosni i Hercegovini.

''Mislim da, kako god završio proces formiranja vlasti, neke bitne promjene u politici prema BiH neće biti. Očekujem da će se nastaviti trend boljeg razumijevanja i konkretnije političke pomoći Hrvatima u BiH.  Ono što je svakako u interesu i Hrvatima u BIH i BiH u cjelini je formiranje održive vlasti u Hrvatskoj, jer parlamentarna kriza i politička nesigurnost u RH nije dobra ni za susjedstvo“, rekao je Raspudić za naš portal.

U analizama koje su objavili zagrebački mediji Raspudić je, pak, slikovito naveo kako je predsjednik HDZ-a RH Tomislav Karamarko promašio penal, a utakmica još traje.

"Imati za protivnika očerupanu Kukuriku koaliciju, nakon katastrofalno loših rezultata Vlade, izborni zakon koji ti ide u prilog, široku koaliciju od HSLS-a do krajnje desnice, a na kraju se dovesti u situaciju da ti protivnik opet može formirati vlast, u najmanju ruku je usporedivo s promašenim zicerom'', smatra Raspudić.

Bolni rezovi jedino rješenje

Krešić: Zaokret u hrvatskoj politici kreiraju Bosanac, Posavljak i naturalizirani Hercegovac

 

Trojica od četvero njihovih vodećih ljudi Mosta imaju jake veze s BiH - dr. Božo Petrov (mostarski student i dugogodišnji psihijatar u Mostaru), dr. Drago Prgomet (rođen u Žeravcu kod Dervente), a dr. Ivan Lovrinović u Gučoj Gori. To najbolje govori da zaokret u hrvatskoj politici i društvu kreiraju opet naturalizirani Hercegovac (Petrov), Bosanac (Lovrinović) i Posavljak (Prgomet)“, rekao je Krešić.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić je za Dnevnik.ba ocijenio kako su rezultati izbora u Hrvatskoj jednako dobri i ohrabrujući i za Hrvatsku i za BiH. Izborni rezultati pokazatelj su demokratizacije političke scene u RH.

'Pokazalo se da je moguće izvan dva politička bloka graditi budućnost Hrvatske. A kako su tu budućnost posljednjih nekoliko mandata 'gradile' Vlade Zorana Milanovića, Jadranke Kosor i Ive Sanadera - vidljivo je i po broju mladih ljudi koji odlaze iz zemlje, zaostajanju i potpunom gubljenju nade značajnog dijela građana Hrvatske'', mišljenja je Krešić.

Dolazak Mosta, koji se također može lako pretvoriti u svoju suprotnost, je prema njegovu mišljenju, znak nade. Nijedan od dva velika politička bloka zbog političkih interesa nije bio spreman žrtvovati sljedeće izbore da bi građanima bilo bolje.

''Svima je jasno da su bolni i teški rezovi jedini način da zemlja krene naprijed. A oni su prije svega vezani za ukidanje tisuća radnih mjesta raznih uhljeba, pa i čitavih administrativnih jedinica koje su neodržive“, rekao je Krešić.

Kada su u pitanju Hrvati iz BiH, dodao je, Most je opcija koja im neće biti ništa manje sklona nego druge političke opcije i to iz prostog razloga što se radi o ljudima s ''margine'' -  općina i gradova uglavnom udaljenih od metropole.

Uništenje Mosta

Urednik HRT-a Kiss Tvrtko Milović je, s druge strane, stava kako je izborna noć ponudila nazabilježenu ujednačenost dva dominantna bloka. Uvod je to u još zanimljivije formiranje parlamentarne većine. Hrvatska je, smatra Milović, navikla da se vlast formira nekoliko dana nakon izbora, pa je ''pravo zadovoljstvo'' gledati kako prolaze kroz patnje kakvim BiH svjedoči svake četiri godine. Kod nas, podsjeća, formiranje vlasti traje nerijetko i godinu dana.

Milović: Za bh. Hrvate bitan odmak od SDP-a BiH


Ono što je za BH Hrvate mnogo bitnije od načelne podrške, jeste zadržavanje kursa Zorana Milanovića prema SDP-u BiH. U nekoliko posljednjih mjeseci vidjeli smo da Nermin Nikšić nije ni centimetra odstupio od politike Zlatka Lagumdžije, te bi približavanje Zorana Milanovića SDP-u BiH bilo katastrofalno, bio Milanović na vlasti ili ne, rekao je Milović.

''Koalicija Most je stvarni pobjednik izbora. Nema druge riječi za činjenicu da je neetablirana politička grupacija uzela 19 mandata u bipolariziranom političkom društvu, kakvo je hrvatsko. Ono što će sada trajati jesu pokušaji zavođenja rukovodstva Mosta. Ipak, prvo što se treba dogoditi jeste da se rukovodstvo Mosta, zajedno sa svim izabranim saborskim zastupnicima, međusobno dogovori što želi“, smatra Milović.

 Malo je vjerojatno da Drago Prgomet i Božo Petrov, dodaje, predstavljaju sinkronizirane stavove koalicije Most. Stoga, nakon perioda "zavođenja" uslijedit će traženje pukotina unutar Mosta, i razvaljivanje grupe.

''Dakle, SDP i HDZ ukoliko kroz nekoliko dana ne pridobiju Most, a ne izgleda da hoće, započet će proces uništenja Most-a. S obzirom na snagu SDP-a i HDZ-a, Most ima male šanse. Na jednoj strani će se ispunjavati sve moguće i nemoguće želje, a na drugoj će se nuditi različiti ustupci neprogramske prirode“, predviđa Milović.

Hrvatima u BiH, smatra, nije od životnog značaj tko će na kraju formirati vlast. Ali nije ni potpuno svejedno.

''HDZ i SDP imaju prilično ujednačenu politiku prema BiH, ali jedna činjenica je jako bitna: Hrvati u BiH dominantno podržavaju HDZ BiH, te bi za Hrvate u BiH tom logikom bilo poželjnije da Hrvatskom vlada HDZ-ova sestrinska stranka, ako ništa onda zbog olakšane komunikacije i lakšeg shvaćanja biti problema u kojem se BH Hrvati nalaze. Ali, neće biti veliki problem ni ako SDP sastavi vlast. Zoran Milanović je u nekoliko navrata pokazao, doduše prilično suzdržano, da podržava političke predstavnike Hrvata u BiH, stoga ne treba praviti nikakve desno-ekstremističke primjedbe na eventualnu vladavinu SDP-a“, rekao je Milović.

Karamarko bh. Hrvatima obećao više od Milanovića

Milan Šutalo, glavni urednik Hrvatskog medijskog servisa (HMS), smatra kako za odgovor na pitanje kakav će biti odnos nove hrvatske Vlade prema bh. Hrvatima i BiH treba sačekati izbor nove Vlade, odnosno ishod postizbornih pregovora tri ključna politička aktera - HDZ-a, SDP-a i neovisne list Most.

Šutalo: Hrvatska ima mehanizme pomoći bh. Hrvatima

Hrvatska kao članica Eurpske unije ima mehanizme kojima može uvjetovati napredak BiH prema europskim integracijama prihvaćanjem riješanja koja bi Hrvatima osigurala jednaku ustavno-pravno i stvarnu poziciju u odlučivanju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda u BiH, rekao je Šutalo.

''Taj odnos ovisit će od toga hoće li nova hrvatska vlada biti vlada desnog ili lijevog centra, tj. vlada koju će predvoditi HDZ ili  SDP s neovisnom listom Most, bez koje ni jedna ni druga stranka ne može formirati vlast. Ne treba, međutim, isključiti ni mogućnost ponavljanja izbora ukoliko ni HDZ ni SDP ne uspiju postići koalicijski dogovor s Mostom'', rekao je Šutalo.

Minimum na koji Hrvati u BiH mogu računati, dodao je, je nastavak financijske pomoći u dosadašnjem obimu pod pretpostavkom da nova hrvatska vlast bude dominantno SDP-ova.

''Ukoliko, pak, novu hrvatsku Vladu bude predvodio HDZ, prema obećanjima iz predizborne kampanje predsjednika Karamarka, osim veće financijske pomoći realno je, uz izdašniju financijsku pomoć, očekivati i diplomatski angažman Hrvatske, kao članice EU na osiguranju takvih rješenja u izbornom zakonu i ustavnim reformama u BiH koja bi bh. Hrvatima zajamčile da im drugi ne nameću političke predstavnike niti vladaju mimo njihove suverene volje'', smatra Šutalo.

( Ovaj tekst napisan je 11.11.2015. godine )

Jurica Gudelj / Dnevnik.ba

Article_Bottom_970x250