Razgovori koje Venecijanska komisija obavlja sa političkim strankama iste su iskoristile za promociju vlastitih političkih stajališta vezanih za Izborni zakon. Nejdalje je otišao SDP koji je doslovce izjavio kako Venecijanska komisija podržava upravo njihov stav – da Entiteti mogu riješiti pitanje Izbornog zakona BiH!
Razlog zašto bošnjačke stranke čitavu problematiku Izbornog zakona žele prebaciti na razinu entiteta je što na razini entiteta mogu preglasati Hrvate, a na razini BiH.
Upravo je ova mogućnost preglasavanja osnova spora hrvatskih i bošnjačkih stranaka. Uporno nastojanje bošnjačkih stranaka da problem preglasavanja riješe novim preglasavanjem razlog je što sve dosadašnje medijacije po ovom pitanju nisu uspjele.
Ranija iskustva
Očekivanja od Venecijanske komisije su velika. Rezultat višemjesečnih pregovora Dragana Čovića sa liderima ostalih bošnjačkih stranaka je konsenzus da će se „u pomoć pozvati venecijanska komisija“.
Naravno, sve strane su analizirale raniji stav Venecijanske komisije vezano za upit Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića. Tada je Komisija na vrlo precizno pitanje dala precizan odgovor, i uglavnom se nije bavila tumačenjima koja joj danas pripisuju.
Ono što Venecijanska komisija u svom mišljenju iz 2016. Godine nikako nije radila jeste određivala ispravnost ukupnog političkog i izbornog sistema u BiH. Dakle, niti je to bilo pitanje, niti je to bio odgovor.
Komisija jeste utvrdila nekoliko neospornih činjenica. Prva i osnovna jeste da je Ustavni sud BiH apsolutno nadležan donositi odluke i presude vezane za Izborni zakon. Prema tome, niti Venecijanska komisija, a još manje OHR ima nadležnost odlučivati o ustavnosti zakona.
U tom kontekstu obje ove institucije su tek savjetodavne.
Drugo što je zaključila Venecijanska komisija, a što je kasnije prihvatio i Ustavni sud BiH jeste da Dom naroda FBiH nije dom kantona nego dom konstitutivnih naroda i ostalih!
Ustavni sud se posredno odredio i prema načinu izbora ostalih zakonodavnih i izvršnih tijela vlasti odredivši da je načelo konstitutivnosti naroda natkrovljujuće načelo.
Venecijanska komisija u svom mišljenju iz 2016. Jasno je naznačila da narodi u Domu naroda moraju biti proporcionalno zastupljeni. Zbog činjenice da je broj izaslanika iz svakog kluba u Domu naroda jednak, jasno je da Venecijanska komisija ne smatra spornim što su značajne razlike u brojnosti među tri konstitutivna naroda. U svom mišljenju, jasno je da Zastupnički dom zadovoljava načelo proporcionalne zastupljenosti svih građana, a da je Dom naroda taj koji treba zadovoljavati proporcionalnost unutar same skupine konstitutivnih naroda.
To u praksi znači da iz svakog kantona treba biti izabran proporcionalan broj izaslanika iz svakog naroda. Dakle, ne u odnosu na druge narode, nego u odnosu na konkretni narod: Ako je u jednom kantonu 20% svih Srba jednog entiteta onda ih iz tog entiteta treba biti približno 20% u Domu naroda.
Nevoljko, ovaj argument su prihvatile i bošnjačke stranke koje su promijenile strategiju pa ne tvrde da iz svakog kantona mora biti srazmjeran broj izaslanika, nego traže da se način izračuna izaslanika vrši po popisu iz 1991. Godine.
Ovo pravdaju time da proces povratka još čeka nekoliko desetaka tisuća osoba. Prema podacima ministarstva za izbjegla i raseljena lica BiH iz 30.09.2011. izbjeglih i raseljenih osoba iz FBiH bilo je 44.523. Skoro sedam godina poslije, ovih osoba je sigurno manje, a definitivno ih nema toliko da bitnije utječu na raspored mandata u Domu naroda FBiH.
Razlog zašto bošnjačke stranke inzistiraju na „implementaciji aneksa 7 Daytonskog sporazuma“ nije želja da da se taj aneks zaista implementira, nego da se njegovom neimplementacijom blokiraju promjene načina raspodjele mandata u skladu s rezultatima popisa stanovništva iz 2013. Godine.
Ova iznenadna briga za 44.523 izbjegle osobe iz Federacije ne može opravdati činjenicu da je 500.000 građana BiH hrvatske narodnosti diskriminirano na način da ne može ravnopravno birati svoje predstavnike na način na koji to Bošnjaci mogu.
Očekivanje da će Venecijanska komisija donijeti „presudu“ koji popis treba biti na snazi nije realno, jer ono nije predmet spora. Predmet spora je Parlamentarna nemogućnost implementacije već donesene presude Ustavnog suda BiH.
Presuda inzistira da je odluka po kojoj iz svakog kantona „mora biti po jedan pripadnih svakog konstitutivnog naroda“ neustavna i da više nije na snazi. SDP i DF ovo nastoje premostiti jednostavnom izmjenom rečenične konstrukcije po kojoj se „izaslanik bira ako postoji“ što u praksi ne znači ništa jer uvijek se nađe neki izaslanik koji se za potrebe veće plaće izjasni kao Hrvat ili Srbin.
Dosadašnji izbori su pokazali da postoje brojne malverzacije u popunjavanju Doma naroda i presuda Ustavnog suda je i donesena kako bi se takva praksa zaustavila, a ne administrativno „zaobišla“.
Očekivanje
Još jedna zabluda u kojoj se nalaze bošnjačke stranke i mediji jeste da bi Venecijanska komisija mogli donijeti mišljenje suprotno već donesenoj presudi Ustavnog suda BiH. Komisija je pozvana kako bi donijela mišljenje o načinu implementacije presuda – u skladu s presudom.
U svojim ranijim mišljenjima, Venecijanska komisija se već negativno određivala prema odnosu ovlasti unutar dva Federalna doma, što su bošnjačke stranke pokušale iskoristiti za umanjivanje ovlasti Doma naroda FBiH.
Ovaj prijedlog je odmah odbačen.
Do sada se pokazalo da Hrvatski predstavnici dirigiraju tempo pregovora jer raspolažu nizom prihvatljivih rješenja. Jedino „rješenje“ koje bošnjačke stranke nude jeste da sve ostane kako je bilo.
Sama činjenica da je u Bosnu i Hercegovinu stiglo izaslanstvo Venecijanske komisije, nepolitičkog tijela EU sastavljeno od vrhunskih politologa i pravnika, garantira da će se ovim pitanjem baviti temeljito. Prije svega, Venecijanske komisija je 2016. Jasno naznačila da politički sistem zemlje mora održavati političku povijest i specifičnosti zemlje, te da ne postoje nikakvi ranije utvrđeni „europski standardi“ koje zemlje moraju ispunjavati.
Očekivati da će bilo koje međunarodno tijelo ignorirati preambulu Ustava BiH u kojoj stoji konstitutivnost naroda - je nerealno. Hrvati možda ne mogu očekivati da će Venecijanska komisija donijeti mišljenje po pitanju izbora za člana Predsjedništva u njihovu korist, ali već i samo priznavanje načela konstitutivnosti za Dom naroda FBiH jak je argument da se i pitanje izbora članova Predsjedništva riješi na istim načelima.
Dnevnik.ba