Article_Top_970x250

ŠTO JE RADIO I GOVORIO Kakvi su Milanovićevi stavovi o Hrvatima u BiH, Daytonu, sarajevskom SDP-u i Komšiću

NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE

ŠTO JE RADIO I GOVORIO Kakvi su Milanovićevi stavovi o Hrvatima u BiH, Daytonu, sarajevskom SDP-u i Komšiću

sij 07, 2020

Piše: Gloria Lujanović

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Zoran Milanović je novi hrvatski predsjednik. Na predsjedničkim izborima 2020. pobijedio je protukandidatkinju Kolindu Grabar - Kitarović s više od 100 tisuća glasova. Milanović je nekada podržavao sarajevski SDP BiH i govorio na njihovim stranačkim skupovima. Kada je postao premijer Republike Hrvatske u BiH je dolazio u nekoliko navrata, a u kampanji za predsjedničke izbore mnogo se puta jasno i nedvosmisleno izjasnio oko ključnih pitanja vezanih za položaj i prava Hrvata u BiH. Milanović se "posuo pepelom" i izjavio kako je prije 10 godina bio u iluziji i da danas podržava izmjene Izbornog zakona BiH tako da Hrvati sami mogu birati svoje predstavnike. Komšić je za njega i nelegalan i nelegitiman, a sarajevski SDP - bošnjačka stranka. Dayton smatra nepravednim, za Tuđmanovu politiku prema BiH tvrdi da nije bila zločinačka iako je imala grešaka, a presudu hercegbosanskoj šestorci i navode o udruženom zločinačkom pothvatu - izmišljotinom.

“Hrvatski građani su me izabrali za predsjednika hrvatske Republike, naše Republike, svih građana, Hrvata i onih koji to nisu i sretan sam zbog toga. Znam da nisam bio svima po volji, s time moramo živjeti i nastaviti živjeti, jer nas ima premalo i nismo dovoljno uspješni da bismo se dijelili na ovakav način", kazao je Zoran Milanović, novoizabrani predsjednik Hrvatske u zagrebačkoj Tvornici kulture. 

Milanović je na predsjedničkim izborima pobijedio protukandidatkinju, Kolindu Grabar – Kitarović, aktualnu predsjednicu Hrvatske. Na predsjedničkim izborima 2020. godine, osvojio je milijun i 34 tisuće glasova birača, a njegova protukandidatkinja 929 tisuća glasova. 

Pobjedu su mu još u izbornoj noći čestitali i Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH i Željko Komšić, drugi bošnjački član Predsjedništva BiH. 

"Komšić nije ni legalan ni legitiman predstavnik bh. Hrvata" 

Preglasavanje Hrvata u BiH i nametanje političkih predstavnika, odnosno, slučaj Komšić, bio je jedna od tema u svim sučeljavanjima Milanovića i Grabar – Kitarović, a koja su organizirana na televizijama s nacionalnom frekvencijom u Republici Hrvatskoj. 

Milanović je svaki puta vrlo oštro i nedvosmisleno isticao kako je Komšić izabran bošnjačkim glasovima, te da nije ni legalan, a ni legitiman predstavnik Hrvata u BiH. 

Novi predsjednik Hrvatske kampanju nije vodio među Hrvatima u BiH, iako im se, gotovo redovito kao i Grabar – Kitarović tijekom kampanje, obraćao. 

 “U BiH neću ići jer nije uparivo  s mojim načinom i svime što sam govorio do sada. Mislim da oni u Bosni znaju tko bi im prvi skočio u pomoć kad nešto treba, ali ova prljava svakodnevna politika i ono što HDZ tamo radi već 30 godina je nešto u čemu ne mogu sudjelovati”, kazao je ljetos. 

Milanović podržava izmjene Izbornog zakona BiH tako da Hrvati sami mogu birati predstavnike 

Ranije je istaknuo i kako bi razgovarao s Komšićem, ali da bi na umu imao njegov legitimitet, no ključno je da Milanović podržava izmjene Izbornog zakona BiH tako da Hrvati u BiH mogu birati svog predstavnika. 

“Razgovarao bih sa svima, ali podržavam izmjenu izbornog zakona tako da Hrvati mogu birati svog predstavnika. Prije 10 godina imao sam iluziju da nije bitno tko bira članove Predsjedništva, ali ako su članovi zadani po etničkoj pripadnosti, onda je jedini zaključak da člana koji se deklarira kao Srbin biraju oni koji se deklariraju Srbi“, kazao je Milanović na N1 televiziji. 

I ranije se gostujući u emisiji Nedjeljom u 2 urednika  i voditelja Aleksandra Stankovića osvrnuo na Komšića kazavši kako je od njega očekivao “čojstvo”. 

“Ja nisam HDZ-ovac iz Mostara, ali imam senzibilitet prema tim ljudima i za divljačke napade prema njima. Od Komšića sam očekivao ono što se u crnogorskoj etimologiji zove 'čojstvo'. Jači sam, veći sam - pokaži da ti je stalo, zaštiti slabije. Razočarao me", kazao je Milanović.

Kad Komšić ode, tvrdi Milanović, to će se pamtiti kao čudan slučaj, rekao je, i ponovno ga pozvao da promijeni stav.  Nije ga stigao upoznati kada je prvi puta izabran u Predsjedništvo BiH. Komšić je, kako tvrdi Milanović, dogovorio kavu s njime i Ivicom Račanom, ali na toj se kavi nije pojavio. 

 “Mi smo se nakon toga upoznali i družili. Ja sam govorio na njihovim skupovima u BiH, u Tuzli i u Sarajevu, u kampanji 2010. godine, koju su dobili, a ja još nisam bio premijer”, rekao je Milanović.

(U Bugojnu, 2013.) 

"Tuđmanova politika prema BiH nije bila zločinačka" 

Milanović je, također, vrlo jasan i kad je riječ o presudama Haškog tribunala, osobito onoj hercegbosanskoj šestorci, a o kojoj se  je i prije nego je 2017. donesena izjasnio tvrdeći kako nije postojao udruženi zločinački pothvat na čelu s Franjom Tuđmanom. 

Tuđmanova politika, prema Milanoviću, imala je grešaka, ali nije bila zločinačka.  

“Ja sam o toj presudi govorio kad se ona tek počela čitati, prije nego što je Slobodan Praljak bio popio otrov”, kazao je Milanović. 

Replicirajući na tvrdnju novinara riječkog Novog lista da je govorio kako  nije bilo udruženog zločinačkog pothvat na čelu s Tuđmanom, Milanović je kazao: “Pa nije. Haški sud je u velikoj mjeri ipak djelovao kao politička institucija, to svi vide, a to je dosta jasno i iz činjenice što su neke od kapitalnih optužnica vremenski kaskale i po cijelo desetljeće za počinjenim zločinima, odnosno inkriminiranim djelima. To je prilično neuvjerljivo, da ne kažem sumnjivo. Kao da se negdje vagalo čiju povijesnu ulogu treba staviti u kaznenopravni kontekst. Treba svakako priznati da su osuđeni mnogi ratni zločinci koji to ne bi nikad bili i stoga je on u jednom dijelu imao smisla.”

Samu presudu hercegbosanskoj šestorci izrečenu 2017. godine, Milanović je komentirao kao tadašnji predsjednik SDP-a i bivši premijer Vlade Hrvatske.

Ocijenio je kako će određene politike i političari, prije svega u BiH, tu odluku pokušati instrumentalizirati. 

“Vidim da i dalje ostajemo u zatvorenom krugu u kojem se neki ljudi love za vlastiti rep. To će sada opet biti duhovna hrana za određene političke krugove u Sarajevu i bošnjačkoj politici", kazao je Milanović.

 

 

"Presuda šestorci je  duhovna hrana bošnjačkoj politici u Sarajevu" 

Udruženi zločinački pothvat je za Milanovića izmišljotina. 

“Zar nije dovoljna činjenica i priznanje da su Bošnjaci najveće žrtve tog rata u svakom pogledu. Ne vidim da je za to krivac bila Republika Hrvatska, uz neke pogreške koje je radila, ali nikakav udruženi zločinački pothvat – to je izmišljotina”, rekao je tada Milanović.  

Ipak, Milanović je govorio kako je i taj prokleti rat, bošnjački narod jedva preživio, a Hrvati su kasnije, upravo zato što su malobrojniji, u svim tim preslagivanjima prošli najlošije i majorizirani su. 

“Pokušavao sam imati razumijevanje i za bošnjačku stranu u tom kompleksnom odnosu. Na početku svog mandata predsjednika SDP-a imao sam i razmjerno bliske odnose sa SDP-om BiH, ali su s vremenom oni malo zahladnjeli. Došao sam, nažalost, do zaključka da nisu bili baš najpošteniji u tom odnosu”, govorio je Milanović. 

Dayton za Hrvate u BiH nepravedan, ključan dijalog Hrvata i Bošnjaka  

Daytonski aranžman za Milanovića je nepravedan, a ključem smatra dobre odnose hrvatskog i bošnjačkog vodstva, za koje je te, 2017. godine, ustvrdio da ih trenutačno nema. 

“S obzirom na to da Bošnjaka ima u BiH više nego Hrvata, oni ili mogu nastaviti razgovarati s pozicije sile, ili mogu sjesti i u dobroj vjeri razgovarati s onima koji bi im trebali biti partneri i prijatelji”, izjavio je Milanović. 

O bošnjačkoj politici, prvenstveno SDP-u BiH, kazao je su “ti ljudi na mjesta u precizno osmišljenoj političkoj arhitekturi BiH dolazili glasovima skoro isključivo Bošnjaka, što u startu nije bilo košer, ali sam smatrao da bi to moglo biti iskorišteno za neki novi početak. Prevario sam se”.  

"Hrvate u BiH nećemo ostaviti s Bošnjacima ako se RS odcijepi" 

Milanović je žestoke reakcije među bošnjačkom političkom elitom izazvao i u ljeto 2016. godine kada je u javnost dospio audio- snimak njegovog tajnog sastanka s predstavnicima braniteljskih udruga u Zagrebu. Milanović je na tom sastanku kazao kako Hrvatska Hrvate u BiH neće ostaviti same s Bošnjacima ako se Republika Srpska odcijepi, a BiH nazvao državom bez reda i poretka. 
Žalio se kako se u Sarajevu nema s kime razgovarati, nazvao BiH, citirajući jednog branitelja, državom “big shit”,  te da bi je preko reda ugurao u Europsku uniju. 

Napomenuo je i predstavnike braniteljskih udruga kako se u BiH “ima posla s negativcima” i izrazio bojazan od optužnica koje bi protiv svih hrvatskih branitelja mogle biti podignute u Sarajevu. 

 

(Milanović u Mostaru 2014. godine) 

"BiH je big shit, u Sarajevu se nema s kime razgovarati" 

Ipak, najviše osuda i žestokih reakcija među bošnjačkim političarima, ali i dijelu javnosti, Milanović je izazvao dok je bio premijer Republike Hrvatske zbog posjeta Mostaru 2014. godine a vrijeme tzv. bosanskog proljeća. Tada je došao u središnjicu HDZ-a BiH u Mostaru gdje se susreo s Draganom Čovićem. 

 “Sigurno je da nisam HDZ-ovac iz Mostara, ali sam imao jako izražen senzibilitet za te ljude i za huliganske i divljačke napade prema tim ljudima kada su Kolinda, koja tada doduše nije bila predsjednica RH, i (Tomislav) Karamarko bili u Zagrebu i Bruxellesu”, rekao je Milanović u kampanji. 
U Mostaru su tada zapaljene zgrade županijskih institucija, kao i diljem BiH. 

Tijekom kampanje za predsjedničke izbore, Milanović je, upravo, taj posjet naglašavao kao dokaz njegove potpore Hrvatima u BiH. 

Posjet Mostaru za vrijeme tzv. bosanskog proljeća 

Tijekom te posjete 2014., Milanović je isticao kako je Mostar jedina dvonacionalna sredina što ima svoju opasnost i težinu, te da do prosvjeda u BiH ne bi došlo da je Europska unija imala koherentniju i jasniju politiku prema BiH. 

Medijima u Hrvatskoj, Milanović je kasnije objašnjavao kako je otišao u Mostar, a ne Sarajevo jer ga u glavni grad BiH nitko i nije pozvao, te upozoravao kako je u Mostaru malo nedostajalo da ne dođe do ubijanja.

“Morate donijeti odluku što ćete s Bosnom i Hercegovinom. Postavljati joj nemoguće uvjete ili im dati šansu za pregovore. Na to se ne može gledati ravnodušno”, izjavio tada Milanović.  

I u kampanji se osvrnuo na sigurnosni aspekt, odnosno, odgovarajući na pitanje predstavljaju li džihadisti iz BiH prijetnju za Hrvatsku, kazao kako predstavljaju prijetnju za svakog u Europi i da je pitanje koliko je ta prijetnja izražena. 

“Dakle, džihadisti u BiH su realnost. To je zemlja u kojoj je puno muslimana vjerom, iz koje ljudi odlaze u borbu na Bliski Istok i vraćaju se indoktrinirani. I tu ne pomažu standardne mjere provedbe zakona, kaznenog progona. To je naprosto nešto što zahtijeva usku suradnju sigurnosnih službi zemalja u regiji”, rekao je. 

(Milanović u Gučoj Gori nadomak Travnika, 2014.) 

Posjećivao BiH: Od Mostara do hrvatskih povratnika u Bugojnu i Varešu 

Milanović je, dodajmo i  to, tijekom svog premijerskog mandata, osim Mostara gdje održavao sastanke s predstavnicima HNS-a BiH i posjeta Sveučilištu u Mostaru i SKB-u Mostaru, posjećivao i druge dijelove BiH u kojima žive Hrvati. 

Nekoliko je puta boravio u Središnjoj Bosni  i Sarajevu, sastajao se s kardinalom Vinko Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom, političkim predstavnicima Hrvata u tom dijelu BiH, posjećivao franjevačke samostane u Gučoj Gori, Kraljevoj Sutjesci, Kreševu, Fojnici, Jajcu, ali i Hrvatsku bolnicu “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj. 

Milanović je za vrijeme premijerskog mandata posjetio i Vareš Žepče, Tomislavgrad, Livno, Ramu, Kupres, Gornji Vakuf – Uskoplje, te hrvatske povratnika u Bugojnu. 

 Tijekom svakog od posjeta, Milanović je naglašavao, kako će RH nastaviti pomagati Hrvatima u BiH kroz financiranje većih, strateških projekata. 

“Mi smo tu da pomognemo a Hrvati kao jedan od tri konstitutivna naroda imaju jasno definiranu ustavnu poziciju”, rekao je.

Dnevnik.ba