U povijesti Rusije je gdjekad mijenjao ime (Petrovgrad, Lenjingrad) ali bi uvijek ostao prepoznatljiv i osebujan. Sankt Petergburg je grad u Rusiji smješten na rijeci Nevi pri vrhu Finskoga zaljeva na Baltičkom moru.
Često se označava u pojednostavljenoj formi kao Peterburg dok je neformalno današnjim stanovnicima Sankt Peterburga priznat kao Piter. Relativno je mlad grad, nastao početkom 18. stoljeća u močvarnom i teško prohodnom terenu.
Na današnji dan 27. svibnja davne 1703. godine osnovao ga je veliki ruski car Petar I. Veliki te je bivao glavnim gradom duže od dvjesto godina sve do ruske revolucije 1917. godine. Petar I. Veliki bio je opčinjen zapadnom kulturom pa je sami grad preuredio i obnovio u baroknom ruhu iako neka arhitektonska zdanja odišu neoklasicističkim stilom.
Danas, Sankt Peterburg s nešto više od 4.6 milijuna stanovnika drugi je po veličini grad u Rusiji. Grad je značajno kulturno i administrativno središte Rusije i najvažnija ruska luka na Baltičkom moru. Povijesni centar Sankt Peterburga pod zaštitom je svjetske baštine UNESCO-a.
Gradu pripada jedan od najznamenitijih muzeja Europe Ermitraž, ujedno najveća umjetnička galerija na svijetu. U kulturnom i geopolitičkom diskursu grad je poznat pod nazivom Venecija sjevera ili sjeverna Palmira.
Obiluje stranim konzulatima i središtem međunarodnih kompanija, banaka i drugih industrijskih subjekata. Izvorno je s početka grad trebao zvučati europski jer je car Petar Veliki iznimno cijenio nizozemsku kulturu. Za potrebe izgradnje grada obol u svemu dali su kmetovi iz cijele Rusije te švedski ratni zarobljenici. Trebalo je isušiti golemi močvarni prostor i rezervat što je iziskivalo mnoštvo radne snage.
Petar Veliki trudio je se vlastiti grad približiti izgledu Pariza, osobito Versaillesa. Stil petrinskoga baroka, kojega su razvili talijanski majstori arhitekture poput Domenica Trezzinija blještao je novoosnovanim gradom i mamio uzdahe svih žitelja Rusije. 1716. godine Petar Veliki imenovao je Jean-Baptista Le Blonda vrhovnim arhitektom grada.
Godine 1724. Petar Veliki u Sankt Peterburgu osnovao je Rusku Akademiju Znanosti i to na nagovor njemačkog filozofa Gottfrieda Wilhelma Leibnitza koja i dandanas čini jezgro znanja cjelokupne Rusije. 1725. godine car Petar Veliki umire. Tijekom 18. stoljeća ruskim gradom haraju mnogobrojni požari.
Potreba da se ponovno izgrade uništene četvrti je velika te odbor na čelu Burkharda Christophera von Munnicha naručuje 1737. godine novi plan izgradnje Sankt Peterburga. Grad biva podijeljen na pet okruga te je centar grada premješten u Admiralitetski okrug. Tada se razvio popularni Nevski prospekt koji danas čini glavnu ulicu grada.
Barokni stil je dominirao gradom s vrhuncem u elizabetanskom baroku čiji je najistaknutiji predstavnik bio Francesco Bartolomeo Rastrelli, idejni arhitekt Zimskog dvorca. Polovicom 19. stoljeća gradu je dozvoljeno otvaranje prvog stalnog mosta preko rijeke tzv. most Blagovešenjski.
Početkom 20. stoljeća Sankt Peterburgom vladaju neredi, raznorazne revolucije i ratovi. Početkom 1914. grad je preimenovan u Petrograd jer se naziv Sankt Peterburg činio suviše njemački i takav naziv isprva je djelovao neprijateljski.
Godine 1917. u Petrogradu počinje februarska revolucija koja je označila kraj ruske monarhije kao takve. Kasnije dolazi na red oktobarska revolucija započeta napadom krstarice Autrora na carski Zimski dvorac.
Tada na povijesnu scenu stupa Vladimir Lenjin i boljševici.
Dana 26. siječnja 1924. godine grad mijenja ime u Lenjingrad nakon Lenjinove smrti. Radi herojske i izdržljive obrane grada tijekom opsade u Drugom svjetskom ratu (872 dana) grad nosi epitet herojskoga grada.
Dana 12. lipnja 1991. godine grad referendumom mijenja naziv u Sankt Peterburg a Anatolij Sobčak postaje prvim demokratskim izabranim gradonačelnikom Sankt Peterburga. Grad posjeduje više od 8000 arhitektonskim spomenika što ga čini UNESCO-ovim blagom Baltičkog mora.
Sankt Peterburg najveći je dragulj Rusije, važna spona Istoka i Zapada a svojom poviješću i kulturom jedan je od najosebujnijih gradova Europe. Unatoč ljepoti grada veliki ruski pisac Fjodor Mihaljevič Dostojevski ga je nazvao ‘‘najapstraktnijim i samovoljnijim gradom na svijetu.
Dnevnik.ba