26.01.2022., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Nakon sastanka sa članovima kolegija oba doma Parlamenta BiH Direktorica pri Europskoj službi za vanjske poslove Angelina Eichhorst, specijalni izaslanik Ministarstva vanjskih poslova SAD Matthew Palmer i Dragan Čović održali su konferenciju za medije. Matthew Palmer Photo: Armin Durgut/PIXSELL Photo: Armin Durgut/PIXSELLARMIN DURGUT/PIXSELL - Pixsell
StoryEditor
o čemu pregovarati?

Srž nužne izborne reforme je sadržana u presudi Ustavnoga suda u predmetu Ljubić, sve drugo su spinovi

Jurica GudeljPiše Jurica Gudelj  /  27.01.2022., 12:05h
Ulaskom pregovora o reformi Izbornoga zakona BiH u završnu fazu ispostavilo se kako se "zaboravilo" oko čega se uopće pregovara i zbog čega je tema izbornog zakonodavstva isplivala kao prioritet svih prioriteta za opstanak države BiH, čak i onaj kratkoročni.

I dok sarajevska politika, kao i međunarodni dužnosnici, pod temu reforme izbornog zakonodavstva podvode sve i svašta, vješto se "zaboravlja" srž problema, odnosno ono zbog čega je uopće upitno održavanje izbora. 

Umjesto da se u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona bavi načinom provođenja presude zbog koje se izbori ne mogu održati, bošnjačka politika (opet uz svesrdnu pomoć međunarodnih dužnosnika), bavi se svime drugim: kao legitimna tema pregovora  pokušava se nametnuti nadležnost Doma naroda FBiH, "brisanje" nacionalnih odrednica u Ustavu BiH, govori se o svemu osim o meritumu problema.

Uvjet za legalno i legitimno održavanje izbora nije provođenje presuda Europskog suda za ljudska prava, kao ni problematika vezana za nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH. Problem ne leži čak ni u činjenici da će se i ove godine teško usvojiti državni proračun iz kojeg izborni proces treba financirati.

U ovom trenutku, s Izbornim zakonom kakav je danas, izbori se ne mogu provesti jer je Ustavni sud BiH u predmetu Ljubić utvrdio kako su dijelovi Izbornog zakona kojim je regularan način izbora izaslanika u Dom naroda FBiH neustavan. Parlamentarnoj skupštini BiH Ustavni sud je naložio da izmijeni dijelove Izbornog zakona koji su proglašeni neustavnima. Kako Parlament BiH to nije učinio u zadanom roku, Ustavni sud je doslovno izbrisao nekoliko redaka Izbornog zakona te danas doslovno ne postoje napisana pravila prema kojima se popunjava federalni Dom naroda. Samo Parlamentarna skupština BiH može donijeti nova izborna pravila, a nikako Središnje izborno povjerenstvo, koje je tijelo za zaduženo isključivo za provedbu izbora, kako to tvrde sarajevski političari i analitičari.

U presudi Ljubić je utvrđeno kako je Dom naroda parlamentarni dom konstitutivnih naroda, a ne teritorija koji čine Federaciju BiH (županija/kantona). Pojednostavljeno, svaki izaslanik u svakom od klubova konstitutivnih naroda mora biti izabran glasovima onog konstitutivnog naroda kojeg u Domu naroda predstavlja.

Dakle, izaslanik u Domu naroda FBiH izabran iz Goraždanske županije ne može biti izabran u Klub Hrvata Doma naroda jer u toj županiji ne živi dovoljno Hrvata kako bi samostalno mogli izabrati osobu koja bi ih kao Hrvate mogla predstavljati u Domu naroda. Potpuno je jasno da je svaki "hrvatski" izaslanik u Domu naroda FBiH izabran iz recimo spomenute Goraždanske županije u praksi osoba koja nosi politički legitimitet bošnjačkog naroda i kao takav je politički predstavnik Bošnjaka. Činjenica da je takva osoba dio Kluba Hrvata Doma naroda FBiH jasan je znak kako se time oduzima mogućnost hrvatskom narodu za legitimnim političkim predstavljanjem.

Ista stvar, samo u većim razmjerima, vidljiva je i pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva i kristalizirana je u onom što kolokvijalno nazivamo fenomen Komšić. To je Ustavni sud BiH u presudi također nedvosmisleno prepoznao kao problem.

Umjesto da se u pregovorima o izmjeni Izbornog zakona bavi načinom provođenja presude zbog koje se izbori ne mogu održati, bošnjačka politika (opet uz svesrdnu pomoć međunarodnih dužnosnika), bavi se svime drugim: kao legitimna tema pregovora  pokušava se nametnuti nadležnost Doma naroda FBiH, "brisanje" nacionalnih odrednica u Ustavu BiH, govori se o svemu osim o meritumu problema.

Hrvatski pregovarači u sljedećih nekoliko dana zapravo imaju zadatak vratiti srž problema u fokus pregovora i oduprijeti se svakom pokušaju nametanja drugih tema u kontekstu reforme Izbornog zakona.

Pri tom, trebaju biti konstruktivni i pokušati provesti i presude Europskog suda za ljudska prava koje se tiču aktivnog i pasivnog biračkog prava svih građana BiH, posebno s obzirom na to da je riječ o presudama koje su komplementarne s presudom Ljubić.

O nadležnostima Doma naroda FBiH može se razgovarati, ali u okviru nove teritorijalne reorganizacije BiH, a ne izborne reforme. Uspostavom trećeg entiteta stvorit će se uvjeti potencijalno i potpuno ukidanje Doma naroda ili njegov svođenja na ovlasti kakve im Vijeća naroda RS.

Dnevnik.ba

03. srpanj 2022 04:08