Article_Top_970x250

Slaven Raguž za Dnevnik.ba: Hrvatska mora zastupati uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom

intervju

Slaven Raguž za Dnevnik.ba: Hrvatska mora zastupati uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom

srp 01, 2020

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

Predsjednik HRS-a Slaven Raguž nositelj je iste MOST-a za 11. izbornu jedinicu na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj. U intervjuu za Dnevnik.ba Raguž govori o suradnji HRS-a i MOST-a, svome viđenju kakva bi trebala biti politika Hrvatske prema BiH, položaju hrvatskoga naroda u BiH, hrvatskoj oporbi u BiH i drugim temama.

Gospodine Raguž, kakva bi trebala biti uloga zastupnika iz 11. izborne jedinice u Saboru RH?

Uloga bi trebala biti kao i svakog zastupnika, a to je zastupati i boriti se za interese svojih birača. Biti glas svojih birača, njihova produžena ruka u Saboru i ostati dosljedan u tome. Na kraju mandata uraditi ispit savjesti i odgovornosti za urađeno, odnosno, neurađeno kada se radi o zastupnicima za 11. I.J.

 

Što biste Vi uradili drugačije u odnosu na tri zastupnika iz posljednjeg mandata, Željka Glasnovića, Božu Ljubića i Željka Raguža?

Kada se radi o Ljubiću i Ragužu, stavio bih svoj narod ispred stranke. Nikada neću moći shvatiti taj komunistički mentalni sklop po kojem je lojalnost stranci iznad lojalnosti svome narodu. Izjaviti javno kako „nisi mogao češće govoriti zbog Kluba HDZ-a“ govori najbolje o tome kako nas se zastupalo u Saboru. Što se tiče Glasnovića, ostao je zarobljen u sterilnim raspravama ideološke i svjetonazorske naravi. Narod bira zastupnike kako bi se brinuli o budućnosti svoje djece, a ne o prošlosti svojih djedova. Niti jedan nije spominjao temu Aluminijskog, Buškog jezera, vanjskotrgovinske razmjene, postavio pitanje zašto velike hrvatske tvrtke svoja sjedišta imaju u Banja Luci, Gradačcu, Sarajevu, a ne Mostaru, Livnu, Ljubuškom. No, dobili smo Deklaraciju o položaju Hrvata koja je svrha samoj sebi i iz koje su, opet zbog lojalnosti Klubu, izbačeni svi dijelovi i amandmani koji bi i ovom dokumentu dali neki smisao.

 

Trebaju li zastupnici iz 11. izborne jedinice bit dijelom svake vladajuće koalicije u Hrvatskoj?

Ovisi o tome što bi se dobilo zauzvrat. Politika je pragmatizam. Ako ću ja dobiti na pismeno dokument u kojem se premijer obvezuje iskoristiti diplomatski kredibilitet i lobirati za izmjenu administrativno-ustavnog uređenja BiH, izmjene izbornog zakona koji će onemogućiti bilo kakva nametanja kao prvi korak u tom smjeru, izmijene načina financiranja projekata od značaja, izmjene Sporazuma o pograničnoj suradnji i, npr, površinu pograničnog područja povećati na 30km, vratiti dugove HEP-a prema Livnu i Duvnu, itd., ja bih podržao takvu koaliciju. Osobno, nadam se kako će većinsku koaliciju činiti desno-centristički orijentirani zastupnici.

 

Zašto ste se odlučili na suradnju s MOST-om?

Iz razloga što su nam po pitanju kreiranja politike prema BiH dali odriješene ruke. Osnažili su se ljudima koji uistinu žive i u potpunosti poznaju složenost političkog sustava u BiH. Veliku ulogu u tome je odigrao, naravno, Nino Raspudić koji kao jedan od uvjeta angažmana u Mostu stavio da se na taj način pristupi nastupu Mosta za 11. I.J., inzistirajući da koordinaciju oko kreiranja liste i same politike preuzmemo HRS i ja na sebe. Formirali smo listu od 14 dokazano stručnih, hrabrih, beskompromisnih ljudi od kojih svatko pojedinačno može zastupati interese Hrvata u BiH kvalitetnije i učinkovitije od svih dosadašnjih zastupnika iz 11. I.J., kao i kandidata sa konkurentskih lista.

 

Kako treba izgledati borba za interese bh. Hrvata u Saboru RH?

Borba s fokusom na politiku prema Hrvatima u BiH, a ne s fokusom prema politici Bruxellessa prema BiH. Borba koja će rezultirati podrškom Republike Hrvatske za teritorijalno administrativno i ustavno preuređenje BiH u skladu sa tronacionalnom strukturom ove države. Hrvatska mora podržavati i pomagati uspostavu federalne jedinice s hrvatskom većinom i da to bude temelj vanjske politike Hrvatske prema BiH.

 

Je li u ovom mandatu HDZ Andreja Plenkovića bio korektan prema BiH i bh. Hrvatima?

HDZ Hrvatske nas Hrvate iz BiH smatra politički zaostalim bićima koji po definiciji moraju pognute glave plesati kako oni sviraju, a pravo za to im daje ponašanje sestrinske stranke u BiH. Politika HDZ-a prema Hrvatima je u potpunosti u službi promocije HDZ-a i interese tehnomenadžerske grupacije koja vodi sestrinski HDZ u BiH. U tom smjeru idu i tobožnje financijske potpore, posjeti BiH, izjave itd. Gdje je bio Plenković kad se trebalo spasiti Aluminij? Što bi sa revizijom presude Šestorci. Osobno mogu posvjedočiti kakav je odnos Plenkovićevog HDZ-a prema nama. Pri posjeti HNS-u 2017. g. osobno sam od njega izvukao obećanje kako će se Hrvatska pokrenuti sudske procese protiv oficira Armije BiH koji su za vrijeme agresije na Hrvatsku bili časnici JNA. Od toga nije bilo ništa. Upitajte gđu Zdravku Bušić što je bilo od tog obećanja, ona je tada zapisnik vodila na tom sastanku.

 

Što očekujete od predsjedničkog mandata Zorana Milanovića?

Što očekivati od čovjeka čiji je Predstojnik Ureda i savjetnik za vanjsku politiku, Orsat Miljenić, osoba koja je falsificirala dokumente i falsificirane ih slala sudu u Haagu kako bi inkriminirao HVO? Treba ga iskoristiti tamo gdje se učini prigoda, a očekivati nešto od njega, to je promašena stvar.

 

Mogu li se Hrvati u BiH izboriti za svoja politička prava bez podrške Zagreba?

Hrvatska je članica EU i NATO-a, taj diplomatski potencijal mora iskoristiti kako bi Hrvati u BiH postali jednakopravan narod, sa bezuvjetnim legitimnim političkim zastupanjem na svim razinama vlasti. Jedino uz podršku Hrvatske može se izgraditi jasan politički odgovor politici Sarajeva, Banja Luke, a osobito politici međunarodne zajednice. Naravno, preduvjet je da ta podrška bude iskrena i snažna, u skladu sa onim što sam opisao u nekoliko prethodnih pitanja, a ne neka sterilna, deklarativna eu-konjušarska podrška.

 

Postoji li razlika između Hrvata u BiH i „hrvatske dijaspore“?

Naravno da postoji. Hrvati su konstitutivan narod u BiH, hrvatska dijaspora je hrvatsko iseljeništvo koje ima sasvim drugu prirodu problema. Njima se onemogućava dolazak u Hrvatsku, dobivanje državljanstva, rješavanje imovinsko pravnih problema, parafiskalno ih se diskriminira itd. Problemi Hrvata iz BiH su problemi egzistencijalno identitetske, kulturološke i društvene prirode. Problemi poštivanja ljudskih i građanskih prava. Od nas se želi stvoriti manjina u našoj domovini BiH.

 

Bojite li se da bi Vašim odlaskom u Zagreb došlo do slabljenja HRS-a, odnosno hrvatske oporbe u BiH?

Mi smo već samom ovom pričom oko hrvatskih izbora na dobitku, jer smo pokazali široj javnosti kako postoji realna i dosljedna alternativa aktualnoj hrvatskoj politici. Dat ćemo sve od sebe da se ovaj pozitivni polet kapitalizira u broju glasova. U slučaju mog odlaska u Sabor hrvatska oporba u BiH se može samo ojačati, nikako oslabiti. Na moje mjesto u Skupštini HNŽ dolazi Ivana Ćubela, o kojoj štogod kažem bilo bi suvišno za kazati i kao osobi i kao budućoj zastupnici. O čemu govorim ponajbolje će kazati rezultati sljedećih lokalnih izbora u BiH.

Dnevnik.ba