Article_Top_970x250

Škoro za Dnevnik.ba: S Komšićem se neću sastajati, bh. Hrvati moraju postati partner Zagrebu i sami upravljati svojom sudbinom

intervju

Škoro za Dnevnik.ba: S Komšićem se neću sastajati, bh. Hrvati moraju postati partner Zagrebu i sami upravljati svojom sudbinom

pro 20, 2019

Piše: Jurica Gudelj

dnevnik.ba
dnevnik.ba
dnevnik.ba

(Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL)

Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske Miroslav Škoro u intervjuu za Dnevnik.ba govori o prvim potezima koje će uraditi ako bude izabran za predsjednika Hrvatske, odnosima Hrvatske i bIH, položaju Hrvata u BiH i načinima kako poboljšati njihovu političku poziciju u BiH. Izjavio je i kako se ne bi susreo samo s Željkom Komšićem, ali bi s tročlanim bh. Predsjedništvom. Također, rekao je kako bi prvo posjetio BiH.

Kakvu politiku biste vodili prema BiH u slučaju da postanete predsjednik Republike Hrvatske? Kako biste se postavili prema Hrvatima u BiH? Po čemu bi se Vaša politika razlikovala od one koju vodi aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović?

Glavna razlika u odnosu na postojeću politiku prema BiH je ta što bi moja politika dala rezultata. Ovo što imamo sad, a od 2000. to je varijacija na istu temu, ne vodi nikamo. Hrvati u BiH nisu bliže konzumaciji svih svojih prava ni u Hrvatskoj, ni u BiH. Sve ih je manje i sve lošije žive. Nijedan strateški interes u mirnodopskom vremenu nije ostvaren. Prvo što bih napravio je osigurao da Hrvati iz BiH, koji su ujedno i državljani Republike Hrvatske, budu apsolutno jednakopravni sa svim ostalim državljanima. Tražim promjenu izbornog zakona i uvođenje dopisnog i elektroničkog glasovanja da ljudi više ne moraju putovati da bi glasovali na izborima. Europskoj uniji također mora postati jasno da je nekoliko stotina tisuća građana Unije u BiH sustavno diskiriminirano. Od toga se ne smije okretati glavu.

 

Može li doći do promjene odnosa službenoga Zagreba prema BiH u smislu da se napokon krene izgrađivati pravi partnerski odnos između Mostara i Zagreba?

Ne samo da može doći, nego mora doći. Hrvati iz BiH ne smiju više biti moneta za potkusurivanje niti bi razina njihovih prava i nacionalna politika prema BiH trebale biti isključivo predmet odnosa između dviju sestrinskih stranaka, i to u predizborno vrijeme. Stranačka je politika jedno, a nacionalna nešto sasvim drugo. Ali kao što su privatizirale hrvatsku državu, stranačke su oligarhije jednako tako zatočile kompletan hrvatski korpus u BiH. Postojeći ustavni i zakonski okvir u BiH ide im u prilog zato što je rasipanje hrvatskih glasova protivno nacionalnom interesu pa oni to koriste da vječno budu na vlasti. Njima u stvari ovakav sustav savršeno odgovara pa je iluzorno očekivati da će ga mijenjati.

 

Kakvo je Vaše stajalište o formiranju trećeg entiteta u BiH? Je li to put do rješenja trajne političke krize u BiH koja traje već dulje od 25 godina?

Moje je stajalište da hrvatski narod u BiH ne samo da treba biti jednakopravan, nego mora biti i suveren. Dakle, mora biti u mogućnosti sam upravljati svojom sudbinom. I u tom sam smjeru spreman podržati svako mirno rješenje. Hoće li se to riješiti unutar postojećeg Daytonskog okvira, što je teško očekivati, ili promjenom unutarnjeg ustrojstva BiH, nije na meni da odlučujem. Tu odluku mora donijeti hrvatski narod u dogovoru s ostalim dvama konstitutivnim narodima u BiH. Budu li razgovori vodili formiranju trećeg entiteta, apsolutno sam to spreman podržati.

 

Kakvo je vaše mišljenje o Herceg Bosni?

Herceg-Bosnu treba staviti u ispravan povijesni kontekst da bi se o njoj moglo argumentirano razgovarati. A taj je kontekst ratni – kreće agresija na BiH, a službeno Sarajevo okreće glavu. U tom je kontekstu uspostava i uloga Herceg-Bosne u obrani ne samo hrvatskih krajeva, nego BiH kao države, bila presudna.

 

Biste li se sastali sa Željkom Komšićem, aktualnim predsjedavajućim Predsjedništva BiH?

Samo s njim – ne bih, zato što on ne predstavlja moj narod u BiH. Nisu ga Hrvati birali i on ne štiti interese Hrvata. S tročlanim Predsjedništvom u kojem trenutno sjedi i on – bih. S tim da bih im i u toj službenoj prilici dao do znanja što mislim o izbornom zakonu i legitimnosti Željka Komšića. On nije legitimni predstavnik Hrvata jer ga Hrvati nisu birali.

 

Imamo stavove iz Sarajeva, stavove iz Banja Luke. Različite poglede na BiH kao državu. Koji je po Vašem mišljenju koncept BiH najbolji za BiH kao državu?

Onaj koji izaberu Hrvati iz BiH. Pazite, ja smatram da se bosansko-hercegovački Hrvati trebaju dodatno emancipirati od Sarajeva, ali i od Zagreba. U Zagreb ne trebaju dolaziti s pitanjem „Što da radimo?“, nego s prijedlogom: „Želimo to i to, podržite nas“. Ne želim da Hrvati iz BiH budu naš instrument, nego partner. Hrvatska ima određene poluge koje može iskoristiti za podršku svom narodu u BiH, ali ne smije biti tutor i nametati neka rješenja. Mi moramo zagovarati principe jednakopravnosti i suverenosti Hrvata, lobirati u EU-u i svijetu, bolje koristiti svoju diplomatsko-konzularnu mrežu za informiranje međunarodnih partnera o nepravdi koja se čini Hrvatima u BiH, a tehnička pitanja trebamo ostaviti bosansko-hercegovačkim političarima i institucijama.

 

Hoćete li surađivati s Hrvatskim narodnim saborom i što bi bili Vaši prvi potezi vezani za Hrvate u BiH?

Naravno da ću surađivati s Hrvatskim narodnim saborom. Ali ću isto tako vrlo otvoreno izraziti svoju zabrinutost što se tu narodnu instituciju pretvorilo u prćiju jedne političke opcije. Hrvatski narodni sabor mora biti mjesto dijaloga i konsenzusa. U njemu pet, deset ili pedeset različitih hrvatskih glasova trebaju postati jedan s kojim se onda nastupa prema druga dva narodima i međunarodnim faktorima. Trenutno to nije tako i to se mora promijeniti. Što se tiče mojih prvih poteza, odmah na početku mandata imenovat ću posebnog savjetnika za BiH i od svih susjednih država prvo ću posjetiti upravo BiH.

 

Je li institucija predsjednika (predsjednice) Hrvatske do sada dovoljno učinila po pitanju lobiranja u međunarodnim krugovima za uvažavanje političkih prava Hrvata u BiH i što se još moglo uraditi?

Ne znam što su i koliko lobirali, ali vidim da rezultata nema. Iz toga mogu zaključiti da ili nisu radili ništa, ili su loše radili.

 

Kako Hrvatska može pomoći zaustavljanju demografske kataklizme s kojom se Hrvati u BiH susreću?

Hrvatska se i sama susreće s demografskom kataklizmom. Mislim da je u obje države recept za oporavak isti – moramo mladim ljudima vratiti perspektivu, stvoriti bolju investicijsku klimu i dati zamah poduzetništvu. Dok god se poštenim i radišnim ljudima gleda zavući ruku duboko u džep da bi se financirale vojske stranačkih uhljeba, dotle neće biti bolje. Ljudi ne žele potrošiti živote radeći za dobrobit jednog kruga dobro umreženih ljudi, radije pošteno rade za sebe i svoju obitelj u inozemstvu. I Hrvatska i BiH lijepe su zemlje dobrih ljudi, ali sustav u njima dokazano ne funkcionira. Hrvati su svugdje u svijetu cijenjeni kao radnici, poduzetnici i inovatori, samo u vlastitoj kući nisu jer se ovdje gledaju stranačke, rodbinske i ine veze. Moramo početi nagrađivati rad i izvrsnost i stvari će odmah bolje izgledati jer i Hrvatska i BiH imaju puno talentiranih i sposobnih ljudi koji mogu pokrenuti gospodarstvo.

NapomenaDnevnik.ba je pokušao uraditi i razgovore s Kolindom Grabar-Kitarović te Zoranom Milanovićem. Iz stožera aktualne predsjednice RH nikada nije odgovoreno na pozive, dok se predsjednički kandidat Milanović zahvalio te kazao kako ne vodi kampanju u BIH.

Dnevnik.ba